Središnji registar stanovništva, koji će sadržavati podatke o građanima Hrvatske i strancima s dozvolom boravka, počinje s radom 1. lipnja. Kako je otkrio ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša za Dnevnik HRT-a, Središnji registar stanovništva omogućit će građanima lakše ostvarivanje prava i smanjiti mogućnost iskorištavanja sustava. Država će građanima sve podatke koje ima o njima staviti na jedno mjesto. Građani će uslugama pristupati besplatno putem sustava e-Građanin.
- Moći će pristupiti tim podatcima od 0 do 24 sata, sedam dana u tjednu, a sve to osigurava veću točnost podataka. Isto tako, građani će moći svoja prava koristiti temeljem ovih podataka što osigurava bolje korištenje samih prava, od socijalnih naknada i slično - rekao je Kutleša.
Novi administrativni registar šalje klasični popis stanovništva u povijest. Uz osobne podatke poput školovanja i statusa osiguranja, država prvi put uvodi i podatke o kućanstvima.
- To dosad nemamo ni u jednom registru, a to su kućanstva i srodstvo, a koja se generiraju prema zakonskoj osnovi ili prema izjavama građana - kazao je.
Država preuzima aktivnu ulogu i suzbija zloupotrebe
Novi sustav povezuje točne podatke o stanovnicima s kućanstvima u vremenskoj i prostornoj dimenziji, čime država sprječava dosadašnje manipulacije.
- To osigurava da jedno kućanstvo ostvaruje prava koja mu pripadaju, da jedan OIB odnosno jedna osoba može biti član jednog kućanstva zapravo osigurava korištenje onih prava koja joj pripadaju - istaknuo je ravnatelj Porezne uprave, piše HRT.
Građani sami provjeravaju podatke
Država ne predviđa kazne za neispravne podatke, ali upozorava građane da time štete samima sebi jer si otežavaju dobivanje naknada. Temeljni registri šalju podatke u Središnji registar, a građani moraju sami provjeriti njihovu točnost.
- U slučaju da postoje nelogičnosti ili smatraju da je nešto pogrešno kroz sam registar mogu zatražiti ispravak podatka. Taj zahtjev stiže do temeljnog registra koji zatim provjerava te činjenice i ispravlja podatak koji se potom vraća u sam registar stanovnika te koji se potom koristi za ostvarivanje prava - pojasnio je Kutleša.
Građani dosad više neće moći podnositi različite izjave institucijama i biti članovi više kućanstava istovremeno.
- Od prvog siječnja 2027. središnji registar bi trebao biti temelj za sve procedure odnosno sve postupke 20 tijela koje će provoditi postupke i dodjeljivati određena prava - zaključio je Kutleša.