Cijeli kontekst događaja kad je u pitanju omikron je malo drukčiji od situacije prije skoro 2 godine kad se širio prvi, wuhanski soj. Ovaj soj je malo podcijenjen, kontekst je drukčiji, došao je kad je veliki dio svjetskog pučanstva procijepljen, mnogi su prokuženi i prirodnom infekcijom i on je bitno drugačiji od prethodnih sojeva virusa - rekao je virusni imunolog Stipan Jonjić u N1 emisiji Novi dan.
POGLEDAJTE VIDEO: Za ulazak u države EU trebaju covid potvrde
Objasnio je da je taj soj doživio velik broj mutacija, promjena u strukturi te zbog tih mutacija, prema već prilično sigurnim dokazima, smatra da je manje virulentan, manje patogen i manje opasan.
- Međutim, on je daleko od bezopasnog virusa, ne samo zato što se nevjerojatno brzo širi i ako ovako nastavi, mi ćemo prije ili poslije svi biti inficirani, jer naprosto ga je teško kontrolirati - rekao je Jonjić.
Dodao je da je najveći problem kojeg nisu mogli lako predvidjeti njegovo izbjegavanje antitijela, odnosno imunosti koju stječemo cijepljenjem.
- To je zato što je taj protein na površini virusne čestice toliko promijenjen da ga antitijela više ne prepoznaju, odnosno barem ne toliko dobro kao neposredno nakon cijepljenja i sojeva koji su tada prevalirali - rekao je Jonjić.
Istaknuo je da omikron jest manje virulentan, ali da bi se velika smrtnost i dalje mogla nastaviti, od kojih će neki dobiti teške oblike bolesti jer su osjetljivi, stariji, imaju imunološke bolesti. Dodaje i da virus ima dovoljnu mogućnost da izazove i da napuni bolnice i odjele intenzivne njege.
- Nažalost, najvjerojatnije ćemo imati nastavak velike smrtnosti među zaraženima. Ona priča da će taj virus biti božičćni poklon koji će prokužiti pučanstvo, naravno, u toj situaciji ima nešto istinito, istina je da će prokužiti veliki dio pučanstva i u nekom obliku pojačati stečenu imunost. Koliko će biti šteta toga, to je već drugi par rukava, to ja ne mogu predvidjeti, nemam niti takve podatke - rekao je Jonjić.
- Ono što je dobro je što je sačuvao veliki dio osjetljivosti na cjepivo, prije svega kroz staničnu imunost, i sad se već može sa sigurnošću reći da oni koji su cijepljeni nemaju ozbiljnijih problema. Imat ćemo vjerojatno neke oblike bolesti, ali najvažnije je da sačuvamo živote i zdravlje u globalu pa u tom smislu sreća da se veliki dio pučanstva procijepio, a šteta što se jedan dio pučanstva nije odlučio za cijepljenje i to je neka druga tema - rekao je Jonjić.
Virusni imunolog kaže da je jako važno pratiti kretanje pojedinih mutanti virusa koje ulaze u prostor i bore se s drugim varijantama virusa.
- Mislim da je omikron sad kod nas dominantan, nemam konkretne rezultate, ali ovo što čujem iz izvora, to mora biti omikron i razlog za ovakvu ekspanziju broja zaraženih i polako dolazimo u varijantu koje smo se pribojavali, da ćemo doći do uskog grla, a to je zdravstveni sustav i da treba sačuvati zdravstveni sustav i ulaz u bolnice. Ako tu budemo imali još problema, imat ćemo štete koje su izazvane ne samo direktno covidom - rekao je Jonjić.
Komentirao je i činjenicu da je sve više mlađih pacijenata u bolnicama.
- Mladi su permisivni za infekciju, većina, djeca i mlađa populacija nije procijepljena i tu se virus širi i posljedica toga je ovo što vidimo, nije ovo ništa neobično. Onog momenta kad se vidjelo da se virus tako brzo širi i bilo je jasno da se nešto mora napraviti. Mi sad nikako ne možemo zaustaviti širenje, ali je pitanje što napraviti da ne napravimo gore - rekao je Jonjić.
Objasnio je da će teško moći organizirati revakcinaciju kao što je to kod gripe.
- Ne vidim načina kako bismo napravili varijantu cjepiva koja bi u tako kratkom roku mogla biti aplicirana i štititi od daljnjeg novog soja. Mi smo stekli prilično dobru staničnu imunost, oni ljudi koji su bili i inficirani, oni su kroz cijepljenje pojačali svoju imunost, značajan dio populacije je zaštićen i ja ne vidim potrebu u četvrtoj dozi, ali trebamo biti korektni i reći, u Izraelu se pokazalo da je booster doza bila jako važna u zaštiti od delte, a sad se vidi da ona ne štiti bitno od omikrona, jer on je izbjegao kontrolu antitijelima - rekao je Jonjić.
Istaknuo je da su neke tvrtke najavile inačice cjepiva. Problem je, kaže, što dolazi sljedeće, što će biti nakon omikrona te zbog toga smatra planiranje inačice cjepiva nezahvalnim.
- Neke kompanije su najavile inačice cjepiva. Nije problem Pfizeru ili Moderni ili drugim kompanijama napraviti inačicu da to cjepivo sadrži ono što kodira S protein od omikrona, a ne od delte, problem je što dolazi sljedeće, što će biti nakon omikrona. Mi to ne znamo i u takvoj situaciji vrlo je nezahvalno bilo što planirati. Novih cjepiva će trebati, novih cjepiva će biti, kompanije će raditi na tome. I to ima smisla, ako omikron postane i ostane dominantan, ali ako dođe neka nova varijanta, ne vidim smisla. Ne vidim smisla ni u nekoj četvrtoj dozi, to može, biološki gledano, dugoročno biti kontraproduktivno, ali treća doza je definitivno imala smisla, što god bio razlog za to i pokazala su istraživanja da je spasila puno života - rekao je Jonjić.
- Četvrta doza ili svaka buduća ja mislim da ne, ali inačice cjepiva koje bi štitile ili od omikrona, ako on postane prevalentan u budućem razdoblju, i novi potencijalni soj ne bude bolji od njega i brži, onda ima smisla inačica koju najavljuju da cjepivo pokrije S protein omikrona i s kojim bi mi stekli dodatno antitijela protiv omikrona - rekao je Jonjić.