Broj zabilježenih slučajeva mišje groznice ove je godine u velikom porastu u Sloveniji, što se pripisuje povećanoj populaciji miševa uslijed lanjskog bogatog uroda sjemenskog žira u šumama kojim se ti glodavci hrane. Epidemiologinja Eva Grilc rekla je da se računa na pravu epidemiju:
- Do sada smo zabilježili više od 200 prijava hemoralgične groznice.
Za usporedbu, u cijeloj prošloj godini su zabilježena 252 slučaja. Opasnost od prijenosa zaraze pojavljuje se i u ljetnim mjesecima, sve do sredine jeseni. Vrh epidemije je krajem lipnja i početkom srpnja.
Iz mikrobiološkog labaratorija Medicinskog fakulteta u Ljubljani kažu da imaju mnogo posla. Oni jedini dijagnosticiraju hantavirusnu zarazu koja izaziva mišju groznicu, a dijagnosticiraju i koronavirus.
Od 516 preuzetih uzoraka na hantavirus pozitivno je bilo 203, a neki oboljeli su zbog visoke temperature mislili da su se zarazili koronavirusom.
Tatjana Avšič Županc s Medicinskog fakulteta kaže da nisu očekivali takvu epidemiju:
- Radimo na urgentnim slučajevima i nismo očekivali da će se epidemija mišje groznice nakon one iz 2019. tako brzo ponoviti.
Do sada nije bilo teških komplikacija, ali bolest može teško oštetiti jetra, a pacijent završiti na dijalizi.
Nije bilo smrtnih slučajeva, čemu pridonosi i brzo prijavljivanje bolesti jer zdravstvene vlasti pred svaku sezonu izdaju uputstva kojima se rizične skupine pozivaju na oprez te upozorenja kako spriječiti unošenje virusa u organizam.
Moguće se zaraziti udisanjem prašine od mišjeg izmeta u kojoj je virus, primjerice pri čišćenju podruma i ostava, kod radova u šumi, u skladištima, na njivi, pa čak na odmoru u prirodi, prilikom kampiranja...
Prostorije u kojima su bili glodavci treba prozračiti barem 30 minuta, treba nositi masku i koristiti dezinfekcijska sredstva, a ako prostoriju treba mesti valja paziti da se ne praši kako se prašina s virusom ne bi širila prostorijom.