![Mišja groznica u porastu: Bolest može teško oštetiti jetra, a pacijent završiti na dijalizi](https://img.24sata.hr/NHeNpf9pOwNIbtnbVaS52DXUHFw=/414x267/smart/media/images/2017-27/pxl_230116_12537950.jpg)
U cijeloj prošloj godini zabilježena su 252 slučaja, do sada ih ima preko 200. Do sada nije bilo teških komplikacija, ali bolest može teško oštetiti jetra, a pacijent završiti na dijalizi.
News
Komentari 6U cijeloj prošloj godini zabilježena su 252 slučaja, do sada ih ima preko 200. Do sada nije bilo teških komplikacija, ali bolest može teško oštetiti jetra, a pacijent završiti na dijalizi.
Broj zabilježenih slučajeva mišje groznice ove je godine u velikom porastu u Sloveniji, što se pripisuje povećanoj populaciji miševa uslijed lanjskog bogatog uroda sjemenskog žira u šumama kojim se ti glodavci hrane. Epidemiologinja Eva Grilc rekla je da se računa na pravu epidemiju:
- Do sada smo zabilježili više od 200 prijava hemoralgične groznice.
Za usporedbu, u cijeloj prošloj godini su zabilježena 252 slučaja. Opasnost od prijenosa zaraze pojavljuje se i u ljetnim mjesecima, sve do sredine jeseni. Vrh epidemije je krajem lipnja i početkom srpnja.
Iz mikrobiološkog labaratorija Medicinskog fakulteta u Ljubljani kažu da imaju mnogo posla. Oni jedini dijagnosticiraju hantavirusnu zarazu koja izaziva mišju groznicu, a dijagnosticiraju i koronavirus.
Od 516 preuzetih uzoraka na hantavirus pozitivno je bilo 203, a neki oboljeli su zbog visoke temperature mislili da su se zarazili koronavirusom.
Tatjana Avšič Županc s Medicinskog fakulteta kaže da nisu očekivali takvu epidemiju:
- Radimo na urgentnim slučajevima i nismo očekivali da će se epidemija mišje groznice nakon one iz 2019. tako brzo ponoviti.
Do sada nije bilo teških komplikacija, ali bolest može teško oštetiti jetra, a pacijent završiti na dijalizi.
Nije bilo smrtnih slučajeva, čemu pridonosi i brzo prijavljivanje bolesti jer zdravstvene vlasti pred svaku sezonu izdaju uputstva kojima se rizične skupine pozivaju na oprez te upozorenja kako spriječiti unošenje virusa u organizam.
Moguće se zaraziti udisanjem prašine od mišjeg izmeta u kojoj je virus, primjerice pri čišćenju podruma i ostava, kod radova u šumi, u skladištima, na njivi, pa čak na odmoru u prirodi, prilikom kampiranja...
Prostorije u kojima su bili glodavci treba prozračiti barem 30 minuta, treba nositi masku i koristiti dezinfekcijska sredstva, a ako prostoriju treba mesti valja paziti da se ne praši kako se prašina s virusom ne bi širila prostorijom.