Iz Zelene akcije poručili su u srijedu kako Vlada treba preuzeti odgovornost za ekološku katastrofu u Slavonskom Brodu.
Zelena akcija ocijenila je kako su trenutni događaji u Slavonskom Brodu "kulminacija dugogodišnje nebrige Vlade RH i nadležnih institucija o građanima i okolišu toga kraja" te je od Vlade RH i nadležnog ministarstva, uz preuzimanje odgovornosti za hitnu sanaciju zagađenja i utvrđivanje odgovornosti za nastalu štetu, zatražila i sustavno rješavanje problema zagađenja u Slavonskom Brodu.
Ponovili su zahtjev za moratorij na sva nova istraživanja i eksploataciju ugljikovodika na kopnu i moru jer se, kako tvrde, "još jednom pokazalo da Vlada nije u stanju održavati ni upravljati postojećim sustavom". Nedopustivo je, kažu, izdavati nove koncesije i ulagati u novu fosilnu infrastrukturu.
"U Slavonskom Brodu već sedam dana gotovo 100.000 ljudi nema pitku vodu zbog istjecanja još neutvrđenih količina naftnih derivata. Usprkos tvrdnjama i obećanjima nadležnih institucija, na tom se primjeru jasno vidi kako nisu u stanju reagirati na vrijeme i pružiti adekvatnu informaciju i rješenja", ocijenili su iz Zelene akcije.
Podsjetili su i da je Vlada, nakon što je 2016. potpisala ugovore sa nekoliko naftnih kompanija upravo za područje Slavonije, za 2018. najavila otvaranje novih koncesija u sjevernoj Hrvatskoj te Lici i Dinaridima.
"Zelena akcija tijekom zadnjih nekoliko godina upozorava na potencijalne štetne posljedice fosilne industrije na ljude i okoliš, posebno na štetan utjecaj havarije na podzemne vode. Nažalost, upravo u Slavonskom Brodu ostvario se najcrnji scenarij te je jasno da institucije nisu spremne reagirati na vrijeme, a najveću će cijenu platiti građani i građanke Slavonskoga Broda", rekli su u Zelenoj akciji.
Ustvrdili su i kako je zagađenje okoliša stalna i kontinuirana pojava povezana s istraživanjem i eksploatacijom i transportom nafte i plina, čak i bez nesreća. Međutim, u slučaju velike nesreće, posljedice za zdravlje i živote ljudi su katastrofalne, a posebno u kraju koji uvelike ovisi o poljoprivredi i stočarstvu, kojima je preduvjet čista voda i zdrava priroda.
"Osim lokalnih zagađenja poput ovoga, fosilna industrija emisijama doprinosi i klimatskim promjenama, jednom od najurgentnijih problema današnjice. Ako želimo zadržati porast globalne temperature ispod 1,5 stupnjeva Celzijusovih kao što nalaže Pariški sporazum kojeg je i Hrvatska ratificirala, potrebna je hitno napuštanje fosilnih goriva te prelazak na niskougljično gospodarstvo", istaknuli su u priopćenju iz Zelene akcije.