Razmjena poruka između hrvatskog ministra gospodarstva Ante Šušnjara i mađarskog ministra vanjskih poslova Pétera Szijjártóa na društvenim mrežama privukla je značajnu pažnju javnosti. Hrvatska se našla u središtu međunarodnog energetskog pitanja, u kojem se svrstala na stranu Ukrajine te odbila zahtjev Mađarske i Slovačke za transport ruske nafte kroz Janafov naftovod, što bi, prema nekim tumačenjima, osiguralo profite mađarskom MOL-u.
Sve je pokrenula obustava protoka nafte kroz ukrajinski dio naftovoda Družba krajem siječnja, nakon što su ruski zračni udari oštetili ključnu energetsku infrastrukturu. Suočene s prekidom opskrbe, Mađarska i Slovačka su se okrenule Jadranskom naftovodu (JANAF). Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó je 15. veljače objavio kako je sa slovačkom kolegicom Denisom Sakovom uputio formalni zahtjev Hrvatskoj.
Poruka koja je pratila zahtjev sadržavala je i upozorenje. Szijjártó je optužio Ukrajinu da iz "političkih razloga" odbija obnoviti tranzit te poručio Hrvatskoj da ne slijedi taj primjer.
- Očekujemo da Hrvatska, za razliku od Ukrajine, neće ugroziti sigurnost opskrbe naftom Mađarske i Slovačke iz političkih razloga -napisao je. Zahtjev je bio da Hrvatska dopusti transport ruske nafte prema rafinerijama u Mađarskoj i Slovačkoj, pozivajući se na izuzeće od sankcija EU koje im to dopušta u slučaju prekida kopnenih ruta.
Odgovor hrvatskog ministra gospodarstva Ante Šušnjara stigao je dan kasnije. U svojoj poruci, Šušnjar je prvo ironično čestitao Mađarskoj što "s takvim uvjerenjem govori o pravu EU, europskim vrijednostima i obvezujućim pravilima."
Zatim je podsjetio mađarsku stranu na godine prigovora kako JANAF nema dovoljne kapacitete i kako su mu tarife previsoke, da bi se sada pozivali na obveze unutar EU tražeći upravo taj isti naftovod.
- Infrastruktura se ne mijenja preko noći. Narativi se ponekad mijenjaju - zaključio je Šušnjar te dodao u postskriptumu citat iz serije 'Yes, Minister', "nikad ne vjerujte ničemu dok to nije službeno demantirano".
Pritom je označio mađarskog i slovačkog kolegu, Europsku komisiju i povjerenika za energetiku Kadrija Simsona, ukrajinskog premijera Denysa Shmyhala i ukrajinskoga dužnosnika Vasyla Kyrylycha. Hrvatska je time iskazala stav da stoji uz Ukrajinu.
Diplomatska razmjena brzo je odjeknula i izvan granica regije. Prepisku je primijetio i John Cleese, slavni britanski komičar, glumac, redatelj i član bivše komičarske skupine Monty Python, koji je vijest o hrvatskom odbijanju bez dodatnog komentara podijelio na društvenim mrežama uz samo dvije riječi: "Thank you, Croatia". (Hvala, Hrvatska).
U pozadini ovog spora su, uz energetsku sigurnost, i financijski interesi mađarske naftne kompanije MOL. Riječ je o kompaniji čiji je predsjednik uprave Zsolt Hernadi, zajedno s bivšim hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom, pravomoćno osuđen u korupcijskoj aferi vezanoj uz upravljačka prava u Ini.
Nedavno istraživanje sofijskog Centra za proučavanje demokracije, koje je prenio i CNN, analiziralo je poslovanje MOL-a. Prema tom istraživanju, iako je MOL rusku naftu nabavljao po cijenama koje su bile i do 20 posto niže od tržišnih, te uštede nisu u potpunosti proslijeđene mađarskim potrošačima. U izvješću se navodi da su cijene goriva u Mađarskoj bile više nego u susjednim zemljama. Profit od jeftinije ruske sirovine, koju je omogućilo izuzeće od sankcija, utjecao je na poslovne rezultate MOL-a, čiji su operativni prihodi od početka ruske invazije porasli za 30 posto.
Dakle, tvrtka koja je korumpirala hrvatskog premijera sada od Hrvatske zahtijeve usluge i prijeti ako ih ne dobije. Szijjártóva optužba za "ratno profiterstvo", upućena Šušnjaru u listopadu prošle godine, ima stoga poprilično ciničnu notu.