Brodsko-posavska županija želi smanjiti bacanje hrane racionalizacijom kupnje, dok podaci Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva pokazuju da prosječni stanovnik Hrvatske godišnje baci 125 kilograma hrane, odnosno gotovo 500.000 tona na razini države. Brodsko-posavska županija upozorava da smanjenje bacanja hrane počinje već u kućanstvima, u kojima i nastaje najveći dio takvog otpada. Jedan od glavnih razloga je kupnja većih količina namirnica od potrebe, zbog čega dio hrane ostaje neiskorišten.
Građane se stoga želi potaknuti na racionalnije planiranje kupnje i obroka, pravilno čuvanje namirnica i bolje korištenje ostataka pripremljene hrane. Smanjenje bacanja viškova onoga što ne pojedemo zato ponajprije ovisi o promjeni svakodnevnih navika, odnosno kupnji količina koje će se doista potrošiti, boljem planiranju obroka i iskorištavanju hrane koja je već kupljena.
Koliki je to problem pokazuju podaci Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva - prosječni stanovnik Hrvatske godišnje baci oko 125 kilograma hrane, što na razini države znači gotovo 500.000 tona hrane koja završi u smeću. Istraživanje je pokazalo i da 40 posto ispitanih građana baca hranu nekoliko puta mjesečno ili češće. Najčešće se bacaju ostaci kuhane ili pripremljene hrane, potom kruh i peciva te voće i povrće. Bacanje hrane pritom ne znači samo gubitak namirnica - za njihovu proizvodnju, preradu, prijevoz i skladištenje troše se voda, energija, zemljište i drugi resursi, pa hrana koja završi u smeću povećava i nepotreban pritisak na okoliš. Iz Brodsko-posavske županije upozoravaju i na utjecaj proizvodnje i bacanja hrane na ugljični otisak i klimatske promjene.