Prosječan Hrvat godišnje baci 125 kg hrane: Jedna županija poziva na racionalnu kupnju

Brodsko-posavska županija želi smanjiti bacanje hrane racionalizacijom kupnje, dok podaci Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva pokazuju da prosječni stanovnik Hrvatske godišnje baci 125 kilograma hrane, odnosno gotovo 500.000 tona na razini države. Brodsko-posavska županija upozorava da smanjenje bacanja hrane počinje već u kućanstvima, u kojima i nastaje najveći dio takvog otpada. Jedan od glavnih razloga je kupnja većih količina namirnica od potrebe, zbog čega dio hrane ostaje neiskorišten.

VELIKA ČISTKA Čiste ilegalno odlagalište u Gospiću: Uklonjeno 130 tona otpada, opasni će izvoziti

Građane se stoga želi potaknuti na racionalnije planiranje kupnje i obroka, pravilno čuvanje namirnica i bolje korištenje ostataka pripremljene hrane. Smanjenje bacanja viškova onoga što ne pojedemo zato ponajprije ovisi o promjeni svakodnevnih navika, odnosno kupnji količina koje će se doista potrošiti, boljem planiranju obroka i iskorištavanju hrane koja je već kupljena.

IMA NEKA TAJNA VEZA OTKRIVAMO Šincekov otpad je završio u Poznanovcu: Više puta su dovozili otpad iz Varaždina

Koliki je to problem pokazuju podaci Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva - prosječni stanovnik Hrvatske godišnje baci oko 125 kilograma hrane, što na razini države znači gotovo 500.000 tona hrane koja završi u smeću. Istraživanje je pokazalo i da 40 posto ispitanih građana baca hranu nekoliko puta mjesečno ili češće. Najčešće se bacaju ostaci kuhane ili pripremljene hrane, potom kruh i peciva te voće i povrće. Bacanje hrane pritom ne znači samo gubitak namirnica - za njihovu proizvodnju, preradu, prijevoz i skladištenje troše se voda, energija, zemljište i drugi resursi, pa hrana koja završi u smeću povećava i nepotreban pritisak na okoliš. Iz Brodsko-posavske županije upozoravaju i na utjecaj proizvodnje i bacanja hrane na ugljični otisak i klimatske promjene.