U razgovoru za emisiju Hrvatskog radija Oporbeni zarez, predsjednica Nezavisne liste Marija Selak Raspudić otvorila je niz tema, od razvoja vlastite političke organizacije, preko ozbiljnih afera u državnim i gradskim strukturama, do ključnih urbanističkih i infrastrukturnih izazova s kojima se suočava Zagreb. Najavila je da će njezina politička platforma uskoro dobiti novo ime, premda joj, kako ističe, forma nije važnija od sadržaja.
- Radimo intenzivno sa stručnjacima i dizajnerima, ali ne zamaram se celofanom. Važnije nam je političko djelovanje, a to smo dokazali u Gradskoj skupštini gdje smo među najaktivnijima i, rekla bih, najkonstruktivnijima - poručila je.
Posebno je istaknula nove članove, Draganu Turkalj, Milku Rimac Bilušić, Josipa Perišu, Mislava Krasića, Damira Firšta i Kristinu Taba, za koje kaže da donose profesionalnu snagu i novu dinamiku gradskoj politici. Dotaknula se i najnovijeg razvoja u aferi Hipodrom, gdje je podignuta optužnica USKOK-a.
- Optužnica znači osnovanu sumnju, ne više samo sumnju. Ovdje se govori o zločinačkom udruženju - naglasila je, dodajući kako očekuje odgovor platforme Možemo! na činjenicu da je, prema njezinim riječima, njihov istaknuti član Goran Đulić ozbiljno inkriminiran.
Komentirala je i slučaj državnog inspektora Andrije Mikulića, čiji je način djelovanja opisala kao 'funkcionerski mentalitet iz bivših vremena'.
- Ne radi se samo o korupciji, nego o tome kako je izgledala, ide se u lov, iz auta ispadaju kobasice i meso. Kao da novac nije bio dovoljan. To je vrh našeg problema - rekla je.
Selak Raspudić osvrnula se i na slučaj ilegalnog odlaganja medicinskog otpada u Lici, upozorivši da taj problem daleko nadilazi lokalne okvire.
- To se mora hitno sanirati. Građani Gospića mjesecima upozoravaju. Otpad se može širiti cijelom Hrvatskom - upozorila je. Dodala je i osobno iskustvo s terena, istaknuvši kako je prostor koji je posjetila neposredno prije požara bio u iznimno lošem i opasnom stanju te da odgovornost za takav propust mora postojati.
Govoreći o novim prometnim rješenjima u Zagrebu, uvedenima nakon požara i privremenog preusmjeravanja prometa, istaknula je problem loše komunikacije prema građanima.
- Pitanje je je li ovdje trebalo postaviti prometnog policajca koji bi usmjeravao građane ili je cilj bio čekati da netko pogriješi. Logično je da se ljudi ne snalaze, situacija je komplicirana, a rješenja nisu dovoljno objašnjena. Umjesto da pomažemo vozačima, imamo dojam da se čeka na njihovu pogrešku kako bi ih se penaliziralo - ocijenila je.
Na pitanje o sudbini vrijednog zemljišta uključenog u nedavne gradske rasprave, dotaknula se ideje da se ondje postavi Kožarićeva skulptura. - Njegova djela u Zagrebu uvijek su zaživjela među ljudima. Bilo bi lijepo odvažiti se na takav umjetnički iskorak - rekla je, dodajući kako će konačan ishod ovisiti o dogovoru suvlasnika i ulozi države, koja drži više od 60 posto vlasništva.
U širem kontekstu, Selak Raspudić je Zakon o prostornom uređenju istaknula kao jedan od najvažnijih zakona u državi. Pozvala se na upozorenja akademika Bašića o opasnosti od prostorne devastacije te naglasila kako bi građanski angažman oko takvih pitanja bio znak demokratske zrelosti.
- Ako se naš prostor uništi, to je nepovratno. To je naš dom, naša zemlja. Ljudi već odlaze. Moramo shvatiti koliko zakoni koji djeluju apstraktno zapravo određuju našu budućnost - poručila je.
Pritom je navela niz otvorenih pitanja o mogućem smjeru izmjena: od uloge lokalne samouprave u prostornom planiranju, do načina na koji bi se tretirale građevinske zone, turističke zone i potencijalni interesi investitora.
- Hoće li sutra nečija velebna vila niknuti uz obalu i biti prodavana za basnoslovne iznose, iako prostor nikad nije bio namijenjen takvoj gradnji? To je pitanje koje se mora postaviti - upozorila je. Za kraj je naglasila da se nijedan zakon ne smije donositi mimo struke ili političkom silom.