Sjednica je posvećena 10. paketu mjera pomoći građanima i gospodarstvu koje i dalje koristimo kao instrument i alat u okolnostima krize. Od 2020. godine, kada se sjetimo krize COVID-19, razornog potresa u gradu Zagrebu i Petrinji te posljedica na energetsku situaciju od ruske agresije na Ukrajinu - usvajali smo čak devet paketa pomoći. Njihova ukupna vrijednost bila je 8,5 milijardi eura. Današnji paket pomoći dolazi u znatno promijenjenom međunarodnom okruženju koji je obilježen ne samo sigurnosnim, nego i energetskim izazovima. Stoga smo još jednom odlučili poduzeti mjere koje će ublažiti učinke kriza na standard građana i gospodarstvo, rekao je premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade, gdje su donijeli paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena vrijedan 450 milijuna eura.
Hormuški tjesnac je ključna točka ove krize i ključna je točka za globalnu energetsku sliku danas. Naime, 30 posto svjetske trgovine naftom kreće iz Perzijskog zaljeva, 20 posto proizvodnje nafte, od 20 do 25 posto LNG-a, oko 30 posto naftnog plina i 20 posto helija. Sve su te sirovine potrebne za funkcioniranje života, svega onoga na čemu temeljimo svakodnevne aktivnosti, rekao je premijer i dodao kako nastavljaju regulirate cijene energenata.
- Uz ostalo, donosi nastavak regulacije cijena goriva i zadržavanje cijena struje i plina do 30. rujna ove godine. S prethodnih devet paketa, ukupna vrijednost Vladinih intervencija usmjerenih zaštiti građana i gospodarstva od rasta cijena od 2020. godine doseže devet milijardi eura. Kad gledamo jezik koji koriste energetski i ekonomski analitičari, njihova je karakterizacija ovako brzog rasta cijena nafte - da je agresivan i silovit. Promjene na tržištu su jako velike i zbog toga ih trebamo vrlo ozbiljno doživljavati. Svi akteri u Europi su svjesni mogućih posljedica ovakve krize. Jedna je da ćemo se svi truditi da se ne dovede u pitanje sigurnost opskrbe - rekao je Plenković.
- Kad gledamo jezik koji koriste energetski i ekonomski analitičari, njihova je karakterizacija ovako brzog rasta cijena nafte da je agresivan i silovit. Promjene na tržištu su jako velike i zbog toga ih trebamo vrlo ozbiljno doživljavati.
Svi akteri u Europi su svjesni mogućih posljedica ovakve krize. Jedna je da ćemo se svi truditi da se ne dovede u pitanje sigurnost opskrbe. Tu će Ministarstvo gospodarstva voditi računa da hrvatsko tržište bude sigurno, tj. da energenti budu na raspolaganju. Ako 20 posto svjetske nafte trenutačno nedostaje, a potražnja čovječanstva je najdinamičnija u povijesti, cijena je viša. Ne smijemo doći u situaciju oskudice opskrbom - rekao je Plenković.
Dodao je kako 20 posto svjetske nafte trenutačno nedostaje, a potražnja čovječanstva je najdinamičnija u povijesti.
- Prva posljedica ove situacije će biti utjecaj na funkcioniranje gospodarstva, a naš cilj je zadržati radna mjesta i gospodarsku aktivnost te ublažiti pritisak na rast cijena. Stoga smo odlučili intervenirati i smanjiti dio trošarina te dio premije distributera goriva - rekao je premijer. Današnja cijena eurosupera od 1,50 eura po litri bila bi 1,71 euro bez intervencije Vlade, istaknuo je te dodao da će od utorka biti 1,62 eura. Cijena litre eurodizela bit će 1,73 eura. Bez intervencije Vlade bila bi 1,86 eura. Cijena plavog dizela, na koji nema trošarina, pa osim ulaska u premije Vlada nije imala na raspolaganju drugih mehanizama, porast će za 0,89 eura, na 1,19 eura, a bez mjera Vlade iznosila bi 1,23 eura. Ali tu su potpore od 20 milijuna eura za poljoprivrednike i osam milijuna eura za ribare kako bi im se dodatno pomoglo - rekao je Plenković.
Cijena ukapljenog plina narast će na 1,99 eura.
- Riječ je o spremnicima koji se upotrebljavaju ondje gdje nema plinofikacije. UNP za boce poskupjet će s 2,40 na 2,57 eura. Nismo u poziciji da potpuno zaustavimo rast cijena, još bi se intenzivnije događalo ono što smo viđali, preko vikenda je bila puno veća potrošnja na našim crpkama od susjeda, ove će mjere biti ograničene na crpkama koje nisu na autocestama, na autocestama će biti deregulirana cijena goriva - rekao je Plenković.
Naglasio je i da se cijena struje neće mijenjati idućih šest mjeseci iako je Vlada planirala postupno izaći iz te subvencije.
- Nastavljaju se i mjere za ugrožene kupce energenata, za što je predviđeno 55 milijuna eura, i to kroz vaučer od 70 eura mjesečno po kućanstvu za troškove električne, plinske ili toplinske energije. Paket za poljoprivrednike i ribare od 28 milijuna eura sadržava potporu za troškove sjetve i sadnje ratarskih kultura, voća i povrća od 100 eura po hektaru za prvih deset i 50 eura po hektaru za drugih deset hektara. Za ribarstvo i akvakulturu potpore koje bi im trebale olakšati poskupljenje plavog dizela vrijedne su ukupno osam milijuna eura. Za poduzetnike koji su uzeli kredite kod Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i HBOR-a, među kojima su poljoprivrednici i ribari te distributeri goriva, pripremljen je šestomjesečni moratorij na otplatu - rekao je Plenković.
Unutar desetog Vladina paketa su i natječaji usmjereni na obnovljive izvore energije u kućanstvima. Korisnici će biti fizičke osobe i kućanstva, a visina potpore je 50 posto investicije ili do 70 posto investicije za kućanstvo u riziku od energetskog siromaštva. Riječ je, primjerice, o sufinanciranju dizalica topline, fotonaponskih elektrana, baterija i sl.
Nastavljaju se i potpore studentima, s nepromijenjenom cijenom prehrane u domovima od 0,86 eura za obrok. Premijer Plenković naglasio je da se, uz predstavljene mjere, nastavlja ograničenje cijene za sto proizvoda u trgovinama.
Energetski stručnjak Jasminko Umičević ističe kako država u aktualnim okolnostima djeluje u okviru svojih ograničenih mogućnosti, nastojeći istovremeno zaštititi građane i očuvati stabilnost proračuna. Naglašava da se pokušava zadržati socijalna ravnoteža kako cijene ne bi značajno rasle, ali i spriječiti dodatno opterećenje industrije.
- Država radi ono što mora i što može, na temelju proračunskih kalkulacija. Cilj je osigurati punjenje proračuna, ali i socijalnu zaštitu stanovništva. U ovom trenutku čini se da se to postiže na optimalan način. Prostora za dodatne mjere ima još vrlo malo jer smo došli do određenog limita - smatra Umičević.
Dodaje kako je problem s tržištem nafte u njegovoj nepredvidivosti, s obzirom na to da se cijene formiraju u trenutku ukrcaja, ovisno o tržišnim okolnostima, zbog čega su dugoročne projekcije vrlo nezahvalne.
Ekonomski analitičar Petar Vušković ocjenjuje kako je riječ o desetom paketu pomoći, ali ističe važnu razliku u odnosu na ranije mjere, njihovu veću usmjerenost.
- Ovaj put mjere su ciljane, što je pozitivan pomak. Smanjenje trošarina može pomoći u ublažavanju rasta cijena energije, što je ključno jer veliki dio industrije ovisi upravo o tim troškovima. Ako bi došlo do nekontroliranog rasta cijena, poslodavci bi se mogli suočiti s potrebom za otpuštanjima - rekao je Vušković.
Naglašava kako će se pravi učinci krize najbolje vidjeti kroz kretanje nezaposlenosti.
- Ako dođe do njenog rasta, to će biti jasan signal ulaska u krizu - rekao je Vušković.
Pozitivnim ocjenjuje i socijalni aspekt mjera, ističući da su usmjerene prema najosjetljivijim skupinama. Također napominje da je trenutak donošenja mjera povoljan jer dolazi toplije razdoblje godine, kad je potrošnja energije prirodno manja.
Ipak, upozorava da same mjere nisu dovoljne bez dodatnih poteza u javnom sektoru.
- Potrebne su konkretne uštede, od optimizacije grijanja do općeg smanjenja potrošnje energije. Ako se želi ozbiljno upravljati energetskom krizom, takve mjere su nužne - rekao je Vušković.
Zaključno poručuje kako Vlada može ublažiti posljedice krize, ali ne i u potpunosti ukloniti njezin utjecaj. Također naglašava da smanjenje PDV-a, prema dosadašnjem iskustvu, ne dovodi do stvarnog smanjenja cijena na tržištu.
- Ono što također možemo reći je da nakon što i prođe ova kriza, teško da će doći do smanjenja cijena jer moramo imati na umu da je ovdje riječ o spekulativnim cijenama trgovca - zaključio je Vušković.