Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) odlučila je podići tarifne stavke za prijenos i distribuciju električne energije – prijenos za 10 posto, a distribuciju za 15 posto. Usto, u ukupnu mrežnu naknadu uvodi novu stavku, tzv. G komponentu, koja dodatno zadužuje proizvođače električne energije s iznosom nešto nižim od pola eura po MWh isporučene energije. Informacije su potvrđene iz izvora bliskih Agenciji, a odluke bi se na službenim stranicama trebale pojaviti tijekom dana. Primjenjuju se od 1. siječnja 2026, javlja Lider.
Prosječno hrvatsko kućanstvo godišnje potroši između 3000 i 4000 kWh struje. Prema dostupnim kalkulacijama, to godišnje iznosi oko 632 eura, od čega mrežarine za prijenos i distribuciju čine oko 161 euro.
Poduzetnicima do 600 eura godišnje
Kad se uključe nove mrežarine, prosječan godišnji račun za struju raste za oko 22 eura – što je ispod dva eura dodatnog troška mjesečno. HERA je povećanje tarifnih stavki početkom tjedna predstavila i udrugama za zaštitu potrošača.
Za poduzetnike, koji troše oko 100 tisuća kWh godišnje, poskupljenje će iznositi između 500 i 600 eura, prema grubim procjenama budući da javni kalkulatori ne razdvajaju prijenosni i distribucijski dio.
G komponenta – nova obveza
Nova naknada G komponente neće se nalaziti na računima potrošača. Riječ je o zasebnom trošku namijenjenom proizvođačima koji energiju predaju u mrežu. Iznos je postavljen na manje od pola eura po MWh, što je usporedivo s razinom u većini zemalja Europske unije. Uplata ide HOPS-u ili HEP-ODS-u, ovisno o tome na koju je mrežu proizvodni pogon spojen.
Zahtjeve za povećanje tarifa HERA-i su uputili HOPS i HEP-ODS, i to u maksimalnim iznosima predviđenima uredbom kojom se regulira domaće tržište energije. Pritom se ističe da rast ulaganja u obnovljive izvore energije stvara pritisak na modernizaciju i širenje postojeće mreže, što je jedan od ključnih razloga odobravanja poskupljenja.
Nova metodologija otvara put ulaganjima u OIE
Zbog ubrzanog razvoja obnovljivih izvora HERA je pokrenula i savjetovanje o novoj Metodologiji za određivanje troškova priključenja na elektroenergetsku mrežu. Na temelju nje određivat će se cijene priključenja za projekte obnovljivih izvora. Ako iznosi budu prihvatljivi investitorima, mogla bi se odblokirati realizacija oko 45 projekata ukupne snage približno 2500 MW, mahom solarnih i vjetroelektrana, te još 15 projekata s oko 1000 MW dodatne snage.
Nedostatak jasnih cijena priključenja dosad je bio jedna od najvećih prepreka investicijama. Analitičari godinama upozoravaju da bez preciznih jediničnih cijena nema ni napretka u razvoju proizvodnih kapaciteta ni modernizacije mreže.
Kako je ranije potvrđeno iz upućenih izvora, kod tipičnih OIE projekata priključak bi mogao stajati između 60 i 80 eura po kilovatu. Savjetovanje je završeno 21. studenoga, pa se uskoro očekuje donošenje metodologije, a potom i konkretnih odluka o cijenama priključenja.