Unatoč hladnijem razdoblju sredinom siječnja, koji je donio značajan pad temperatura, siječanj 2025. godine bio je iznadprosječno topao, piše meteorolog Zoran Vakula za HRT. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), prosječne temperature u mnogim dijelovima Hrvatske bile su više za 2 do 3 °C od dugoročnih prosjeka. Najveći temperaturni skokovi zabilježeni su na Jadranu, a Dubrovnik je zabilježio izjednačenje rekordne prosječne temperature siječnja iz 2014. godine, dok su u Zagrebu-Maksimiru i Rijeci također zabilježene značajne promjene.
Dnevne temperature u mnogim mjestima dosezale su rekordne vrijednosti. Križevci su zabilježili 18,4 °C, Bjelovar 19,0 °C, a Senj je dosegao 20,5 °C, što su apsolutni siječanjski rekordi za ta područja.
Oborine u siječnju bile su neujednačene, s padalinama u nekim dijelovima Hrvatske ispod prosjeka, dok je u Rijeci zabilježeno 246 litara kiše po četvornom metru, što je činilo 8. najkišniji siječanj u povijesti mjerenja. S druge strane, na srednjem Jadranu, primjerice na Hvaru i Komiži, palo je manje od 25 litara kiše.
Što se tiče veljače, dugoročne prognoze sugeriraju stabilizaciju vremenskih uvjeta u odnosu na siječanj. Iako veljača obično donosi promjenjivo vrijeme, trenutne prognoze ukazuju na to da neće biti značajnih temperaturnih oscilacija i da će vrijednosti temperature biti primjerenije dobu godine. U prvom desetodnevlju veljače očekuju se niže temperature, osobito noću i ujutro, s mogućim mrazovima i pojavljivanjem inja. Šanse za snijeg rastu u planinskim područjima, ali značajnije snježne oborine nisu u prognozi.
Kada je riječ o proljeću i ljetu, dugoročne prognoze ne upućuju na drastične promjene u odnosu na prošlu godinu. I dalje postoji velika vjerojatnost da će srednje sezonske temperature biti iznadprosječne. U pogledu oborina, nakon relativno suhe veljače, očekuje se da bi travanj i svibanj mogli donijeti povećanu količinu padalina u određenim dijelovima Hrvatske, ali točan vremenski okvir za pojavu kiša i njihove količine još uvijek nije sasvim precizno definirana.
Stoga, iako trenutne prognoze ne predviđaju velike promjene, ostaje neizvjesnost u pogledu oborinskih uvjeta koji će oblikovati proljeće i ljeto 2025. godine.