Ne radi se ovdje o novcu, već o dostojanstvu, pravdi i naravno da je nama, svim obiteljima čiji su članovi preminuli, a da nažalost nisu dočekali pomoć koja im je bila potrebna i na koju su imali pravo, drago što je Ministarstvo objavilo upute za nasljednike. To neće vratiti naše najmilije niti izgubljeno vrijeme, ali vraća osjećaj pravde, rekla nam je Jasenka Bastaić, supruga Nikole Bastaića, koji je preminuo u svibnju 2024. od karcinoma.
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike objavilo je upute za nasljednike podnositelja zahtjeva, koji su taj zahtjev predali za priznavanje prava na inkluzivni dodatak, ali su preminuli prije donošenja konačne odluke.
- Uvažavajući osjetljivost životnih okolnosti u kojima se nalaze obitelji i nasljednici preminulih osoba, upute se donose kako bi im se na jasan, jednostavan i dostupan način pojasnilo mogu li zatražiti nastavak ili obnovu postupka, kome se trebaju obratiti i koja je dokumentacija potrebna. Ministarstvo na ovaj način želi osigurati da se svaki postupak koji je osoba za života pokrenula razmotri do kraja, u skladu sa zakonom i na temelju dostupne dokumentacije.
ROK OD 30 DANA
Nasljednici u takvim slučajevima mogu zatražiti nastavak ili obnovu postupka, a ključni dokument za pokretanje procesa je pravomoćno rješenje o nasljeđivanju ili dokaz o pokrenutom ostavinskom postupku. Iz ministarstva ističu kako podaci o nasljednicima nisu dostupni nadležnim institucijama, zbog čega se postupak ne može pokrenuti bez potrebne dokumentacije.
Za podnošenje zahtjeva propisali su rok od 30 dana od trenutka kad su nasljednici saznali za mogućnost nastavke postupka i najdulje tri godine od njegova pokretanja. Nakon prikupljene dokumentacije, nasljednici se trebaju obratiti Hrvatskom zavodu za socijalni rad prema mjestu prebivališta preminule osobe. Postupak, čiji su nastavak ili obnovu zatražili nasljednici, dovršit će se prema raspoloživoj medicinskoj dokumentaciji.
Ako utvrde da je podnositelj ili podnositeljica imao pravo na inkluzivni dodatak, njihovim nasljednicima izdat će rješenje o priznavanju prava u iznosu pripadajuće razine inkluzivnog dodatka za razdoblje od dana podnošenja zahtjeva do dana smrti osobe. Portal Mirovina.hr nedavno je pisao da inkluzivni dodatak prima oko 209.000 ljudi, a u rješavanju je još 109.000 zahtjeva.
Tu je i oko 15.000 osoba koje su predale zahtjev, ali nisu dočekale njegovo rješavanje. Mnogo onih koji rješenje nisu dočekali, a nakon čije smrti je postupak obustavljen su onkološki pacijenti. Među njima je, pisali smo, i Nikola Bastaić, koji inkluzivni dodatak nije dočekao iako je na njega imao pravo. Sad će njegova supruga moći tražiti iznos dodatka za četiri i pol mjesec od stupanja na snagu prava na inkluzivni dodatak do njegove prerane smrti.
- Nikola je obolio 2022. godine te je primao doplatak za pomoć i njegu od 240 eura. Kad je donesen Zakon o inkluzivnom dodatku na početku 2024., rečeno nam je da zahtjev za inkluzivni ne trebamo podnositi već će sve ići automatski. U ožujku sam ih kontaktirala i objasnila da je njegovo zdravstveno stanje sve gore, no rekli su nam da moramo čekati lipanj. Kad je Nikola preminuo u svibnju te godine, na mail su mi odgovorili kako je potrebno postupak obustaviti zbog smrti stranke - pojasnila nam je Jasenka Bastaić.
720 EURA
Kaže da još mnogo ljudi čeka rješavanje svojih zahtjeva te se nada kako će ih država početi žurno rješavati kako bi oni kojima je potrebno tu pomoć dobili na vrijeme.
Inkluzivnim dodatkom su od 1. siječnja 2024. objedinjene, odnosno zamijenjene četiri prijašnje naknade za osobe s invaliditetom: osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, uvećani doplatak za djecu s oštećenjem zdravlja i novčane pomoći za nezaposlene osobe s invaliditetom. Najviši dodatak iznosi 720 eura, za osobe s najtežim oštećenjima zdravlja, sljedeća razina je 480 eura, zatim 430 eura, što je i najčešći iznos inkluzivnog dodatka, najviše korisnika prima taj iznos. Najniži je od 130 do 160 eura mjesečno.
Neki članovi obitelji čiji su najmiliji preminuli čekajući rješenje za inkluzivni dodatak zatražili su na Upravnom sudu u Zagrebu poništenje rješenja ministarstva. Tužbu su podnijeli i mnogo drugi, zbog čega je sud odlučio riješiti jedan, tzv. ogledni predmet i staviti ostale predmete na čekanje, a nakon što se ogledni predmet pravomoćno okonča nastaviti s ostalima. Ministarstvo, kojemu je na čelu bio ministar Marin Piletić, na tu se nepravomoćnu presudu žalilo.
Piletić je u veljači ove godine smijenjen, a novi ministar Alen Ružić potvrdio je da je ministarstvo 6. ožujka povuklo žalbu na nepravomoćnu odluku Upravnog suda u Zagrebu po kojoj nasljednici imaju pravo nastaviti postupak potraživanja inkluzivnog dodatka. Tad je rekao i kako će ministarstvo izaći s vrlo preciznim uputama, što su sad i učinili, kako nitko ne bi bio uskraćen za svoja prava.