Samo 1,2 posto studenata nakon završenog studija pokreće vlastiti posao.
Pokazalo je to istraživanje o zapošljivosti diplomiranih studenata, koje je za Agenciju za znanost i visoko obrazovanje izradio Fakultet organizacije i informatike. U dosad najvećem istraživanju o toj temi sudjelovao je 7201 student koji je diplomirao u akademskoj godini 2015./2016. Istraživanje su predstavile profesorice Katarina Pažur Aničić i Diana Šimić.
- Rezultati istraživanja nisu kuharica niti recept, ali mogu nam poslužiti pri kreiranju obrazovnih politika, rekla je ministrica Blaženka Divjak. Ministrica smatra kako je studentima potrebno i više prakse.
Njezini kolege s Fakulteta organizacije i informatike otkrili su kako je upravo Divjak sudjelovala u istraživanju do preuzimanja dužnosti ministrice, ali i osnovala centar za istraživanje zapošljivosti na svom fakultetu.
- Imali smo prilike vidjeti primjere dobrih karijernih centara na sveučilištima, no kako ih dobar dio sveučilišta još uvijek nema, uzeli smo to kao kriterij pri kreiranju financijskih potpora - naglasila je Divjak.
Profesorica Jasmina Havranek, ravnateljica AZVO-a, naglasila je kako je zapošljivost mladih prioritetna zadaća obrazovne i gospodarske politike.
Profesorica Diana Šimić istaknula je da gospodarstvo ne može biti konkurentno, ako ljudi koje zapošljava nisu konkurentni.
Stručna praksa, rekli su ispitanici, pomogla im je kasnije u poslu. Međutim, čak 46,2 posto diplomanata nije imao stručnu praksu na fakultetu.
Oko 30 posto studenata zaposlilo se već za vrijeme studija, no detaljnim istraživanjem, objasnile su autorice istraživanja, pokazalo se da se radi uglavnom o studentskim poslovima. Do 6 mjeseci nakon diplomiranja posao pronađe gotovo 80 posto ispitanika. Ipak, prije se zaposle muškarci nego žene.
Tijekom studija zaposli se više studenata s nižim, nego višim prosjekom ocjena, no studenti s višim prosjekom prije se zaposle u struci. Posao u struci nije pronašao svaki četvrti diplomant uključen u istraživanje.
Svaki drugi nezaposleni diplomirani student kaže da se nije mogao zaposliti zbog manjka ponude poslova u struci, a 7,5 diplomata ne traži posao u Hrvatskoj jer se želi zaposliti u inozemstvu.
Čak 34,1 posto studenta zaposli se putem mjere stručnog osposobljavanja, a ne putem redovnog radnog odnosa. Dvadeset posto ispitanika na prvom poslu imalo je plaću manju od 3.500 kuna te se našlo u najnižem platnom razredu. Većina plaću ipak ne smatra ključnom pri prvom zaposlenju, s kojim su u načelu zadovoljni.
Individualno karijerno savjetovanje tijekom studija nije imalo oko 75% studenata, a tek je svaki drugi student na fakultetu dobio pomoć u pripremi životopisa i motivacijskog pisma. Ipak, samo jedan od četiri studenata nije mogao sudjelovati na danima karijera.
Studenti, pokazalo je istraživanje, smatraju i da su trebali steći više digitalnih kompetencija.
Profesor Ivan Rimac sa zagrebačkog Pravnog fakulteta smatra da oni koji ostanu nezaposleni u manjoj mjeri pristaju sudjelovati u istraživanjima o zapošljivosti.
- Naša sveučilišta slijede ideju autonomije koja potječe od srednjovjekovne autonomije od crkve te stoga nisu uključena u zajednicu. U, primjerice, Sjedinjenim Državama sveučilišta se sama smatraju dijelom zajednice koja ih je osnovala - objasnio je Rimac. Upozorio je i kako visoku zapošljivost nemamo zbog kvalitetnih programa, već manjka radne snage.
- Imamo sve manje stručnjaka pa se primaju svi što će se negativno odraziti i na gospodarstvo - poručio je Rimac.
Jasminka Martinović iz Hrvatske udruge poslodavaca naglasila je da je danas, u vrijeme četvrte industrijske revolucije, studente potrebno odgajati za poduzetništvo.
- Ako ne da budu poduzetnici, studente moramo učiti da budu poduzetni. Poduzetnike pak treba navesti da si i putem stipendiranja osiguraju buduću radnu snagu - zaključila je Martinović.