Cijene plina u Europi snažno su porasle i u utorak, dosegnuvši najvišu razinu od početka 2023. godine nakon odluke plinskog diva QatarEnergyja o obustavi proizvodnje ukapljenog plina (LNG) u uvjetima sukoba na Bliskom istoku. Megavatsat plina s rokom isporuke u travnju stajao je oko podneva na referentnoj nizozemskoj digitalnoj burzi TTF 63,8 eura i bio je skuplji za otprilike 43 posto nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine. Od završetka trgovine na kraju prošlog tjedna cijena mu je više nego udvostručena i trenutno je na najvišoj razinu od početka 2023. godine, pokazuju podaci TTF-a.
Cijene su poskočile nakon subotnjeg izraelsko-američkog napada na Iran. Teheran je odgovorio ispaljivanjem projektila na Izrael i američke baze u nizu zemalja uz Perzijski zaljev, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate, Kuvajt i Katar, vodećeg svjetskog izvoznika ukapljenog plina.
Dodatni poticaj cijenama bila je u ponedjeljak odluka QatarEnergyja o obustavi proizvodnje LNG-a, zbog, kako su naveli u priopćenju, "vojnih napada" na pogone u industrijskim gradovima Ras Laffanu i Mesaieedu.
Uprava ne navodi kada bi pogoni trebali ponovo krenuti s radom.
Neimenovani upućeni izvor rekao je za Reuters da će kompanija objaviti 'višu silu, što značilo da kupcima ne može isporučiti plin prema ugovorenim uvjetima.
Katarsko ministarstvo obrane izvijestilo je o upadu dva drona lansirana iz Irana, dodajući da su im mete bili spremnik za vodu u sastavu elektrane u Mesaieedu i energetski objekt u vlasništvu QatarEnergyja u Ras Laffanu.
Katar proizvodi otprilike petinu svjetskog ukapljenog plina i zauzima drugo mjesto na ljestvici vodećih svjetskih izvoznika, iza SAD-a. Čak 82 posto katarskog plina kupuju klijenti iz Azije koji će sada krenuti u utrku za pošiljke iz drugih izvora, a rezultat će biti narušena ravnoteža u nabavi u Europi i Aziji, objašnjavaju analitičari.
EU je u međuvremenu obustavila uvoz ruskog plina cjevovodima, a planira prekinuti i nabavu LNG-a. Trenutno plin nabavljaju uglavnom iz SAD-a, Katara i Norveške.