Vozače na benzinskim crpkama dočekuju sve neugodnija iznenađenja. Cijene goriva bilježe snažan rast, a taj se trend očito neće tako brzo zaustaviti. Dok se dizel približava granici od dva eura po litri, građani i poduzetnici postavljaju pitanje gdje je granica i što država još može učiniti da ublaži ovaj udar na budžete. Uzroci poskupljenja prvenstveno leže tisućama kilometara daleko od naših granica, ali se posljedice vrlo brzo prelijevaju na domaće tržište.
POGLEDAJTE VIDEO:
Svjetska krizna žarišta diktiraju cijene na crpkama
Glavni pokretači skoka cijena naftnih derivata su globalni sukobi. Ratna zbivanja na Bliskom istoku i rat u Ukrajini stvorili su oluju na energetskim tržištima. Cijena sirove nafte tipa Brent skočila je iznad osamdeset dolara po barelu, a na nestabilnost utječu napadi na ključnu naftnu infrastrukturu te zatvaranje važnih pomorskih ruta, poput Hormuškog tjesnaca. Strah od eskalacije i prekida opskrbnih lanaca drži tržišta u stanju stalne napetosti i neizvjesnosti za budućnost.
Predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan pojasnio je kako rat na Bliskom istoku već ozbiljno utječe na globalna energetska tržišta, pri čemu su derivati na mediteranskom tržištu značajno poskupjeli u iznimno kratkom roku.
- Bitnije je da su derivati skočili. Benzin je porastao oko sto dolara po toni, a dizel čak tristo dolara po toni i taj rast se nastavlja. Kada tih tristo dolara prevedemo na cijene na benzinskim crpkama, to znači poskupljenje od oko dvadeset do dvadeset i jedan cent - pojasnio je Krpan.
Granica od dva eura više nije nezamisliva
Nova poskupljenja na domaćim crpkama prijete obaranjem povijesnih rekorda. Ako Vlada Republike Hrvatske ne nastavi s oštrim intervencijama, cijena dizela mogla bi dosegnuti 1,95 eura po litri. Ovakav scenarij stvara veliku zabrinutost među prijevoznicima, građevinarima i poljoprivrednicima. Naftni konzultant Jasminko Umićević upozorava da se rast cijena teško može precizno prognozirati, ali da Hrvatska ima dovoljne zalihe naftnih derivata za preko devedeset dana, što jamči sigurnost opskrbe.
- Naravno da se može dogoditi da cijene odu i preko dva eura po litri ako se nastavi ovakav rast na globalnim tržištima kakav sada gledamo - istaknuo je Umićević komentirajući mogućnost izjednačavanja cijena s onima koje se mogu vidjeti u Njemačkoj ili Italiji.
Vladine mjere čuvaju standard, ali proračun trpi
Kako bi zaštitila standard građana i stabilnost gospodarstva, Vlada redovito intervenira uredbama o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata. Zahvaljujući ovim mjerama, cijena eurodizela i eurosupera drži se pod kakvom-takvom kontrolom. Bez vladinih intervencija, cijene bi bile drastično veće. Prema izračunima nadležnih tijela, cijena eurodizela bez ograničenja marži i smanjenja trošarina iznosila bi 1,72 eura umjesto trenutačnih 1,55 eura. Plavi dizel, iznimno važan za poljoprivrednike, također se nalazi pod zaštitom, čime država sprječava teške posljedice u osjetljivom sektoru proizvodnje hrane. Vlada pritom za sada ne razmatra opciju uvođenja takozvanog plivajućeg PDV-a, s obzirom na to da iz tih poreznih prihoda financira brojne druge oblike pomoći posrnulom gospodarstvu.
Kraj snova o većim plaćama
Poskupljenje energenata nikada ne dolazi samo. Ono po pravilu za sobom vuče val novih poskupljenja svih ostalih dobara i usluga, čime se direktno podgrijava ionako tvrdoglava inflacija. Dugogodišnji poduzetnik i jedan od osnivača Hrvatske udruge poslodavaca, Ivan Miloloža za RTL vrlo je jasno artikulirao sve brige realnog sektora u ovakvim uvjetima. On napominje kako svako poskupljenje iznad određene granice predstavlja izravan udar na konkurentnost cjelokupnog hrvatskog gospodarstva te na standard svakog pojedinog građanina koji već pazi na svaki cent.
Ivan Miloloža
- Ne samo za poduzetnika nego za svakog građana Republike Hrvatske trošak od dva eura predstavlja opterećenje koje je u ovom trenu neizbježno. Svjetska događanja su glavni krivac za sve ovo - rekao je Miloloža.
Dodao je kako će ovaj streloviti rast cijena imati vrlo konkretne posljedice na osjetljivo tržište rada i zahtjeve brojnih sindikata za hitnim povećanjem primanja. Poduzetnici se već duže vrijeme nalaze u nezgodnim škarama između rastućih troškova poslovanja i goruće potrebe da po svaku cijenu zadrže kvalitetne radnike.
- Rast cijena dovest će do toga da će sindikati tražiti rast plaća, ali kako će poslodavac dići plaću ako su i njemu rasli troškovi. To je tehnički nemoguće. Ja ne očekujem da itko u Hrvatskoj u dogledno vrijeme može ići s rastom plaća dok se okolnosti na tržištu potpuno ne smire - upozorio je Miloloža bez zadrške.
Unatoč lošim prognozama, on ipak otvoreno priznaje kako su nadležne državne institucije iznimno brzo reagirale te učinile znatno više nego što bi suhoparni ekonomski rezon to inače nalagao. Sve te mjere povučene su kako bi se na vrijeme izbjegao stravičan cjenovni šok koji bi paralizirao zemlju. Međutim, u zraku i dalje visi pitanje koliko dugo državni proračun uopće može samostalno podnositi sva ovakva golema odricanja i spašavati stvar. Za dugoročnu gospodarsku stabilizaciju očito će biti nužno smirivanje svih ratnih sukoba na globalnoj pozornici, a na to Hrvatska nažalost nema nikakvog direktnog utjecaja. Do tada će vozači nastaviti sa zebnjom pratiti promjene cijena na velikim svjetlećim pločama ispred benzinskih crpki širom zemlje i računati svaki prijeđeni kilometar do posla.
Aktualne cijene goriva u Hrvatskoj
HAK na svojim stranicama redovito ažurira cijene goriva u Hrvatskoj, a one mogu varirati na pojedinačnim postajama ovisno o cjenovnoj politici kompanije. Ovo su najniža i najviša cijena goriva za određenu kompaniju. Najviše cijene su obično na postajama koje se nalaze u sklopu autocesta. Cijene su ažurirane 19.9.2026.: