Odnosi između Washingtona i Caracasa ponovno su na rubu usijanja. Raspoređivanje američkih ratnih brodova u blizini venezuelanske obale, uništavanje brodova s drogom i oštra retorika s obje strane stvaraju opasnu dinamiku u regiji. Iako je izravna vojna intervencija malo vjerojatna, povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću intenzivirao je pritisak na režim Nicolása Madura, koji odgovara masovnom mobilizacijom milicije i prkosnim porukama. Trump pošalje brodove, Maduro odmah digne ruske avione kao demonstraciju sile, izvijestio je CNN.
Najnovija eskalacija započela je gotovo odmah nakon ponovnog preuzimanja vlasti Donalda Trumpa.
Njegova administracija, nezadovoljna spornim predsjedničkim izborima u Venezueli 2024. godine, koje značajan dio međunarodne zajednice ne priznaje, a na kojima je Maduro učvrstio vlast, pojačala je sankcije na venezuelanski naftni sektor (PDVSA), presjekavši ključni izvor prihoda režima.
Pentagon je u zadnje vrijeme pojačao prisutnost američke mornarice u Karipskom moru, službeno u sklopu pojačanih operacija protiv krijumčarenja droge. Uništili su dva čamca za koja kažu da su prevozila drogu, ubijeno je više od deset ljudi.
Trump je ljude s tih brodova nazvao "narkoteroristima" i poručio: "Ako prevozite drogu, mi vas lovimo..."
U Caracasu se raspoređivanje ratnih brodova i nadzornih zrakoplova u blizini venezuelanskih teritorijalnih voda doživljava kao izravna prijetnja i priprema za vojnu akciju. Madurov režim reagirao je promptno: naredio je održavanje masovnih vojnih vježbi, mobilizirao je desetke tisuća pripadnika civilne milicije i pojačao protuzračnu obranu duž obale.
Napomenimo i kako Washington nudi nagradu od 50 milijuna dolara za uhićenje Madura, koji se suočava s optužbama za trgovinu drogom, optužuju ga da je vođa kartela, izvijestio je Guardian.
Čime raspolaže Maduro?
Na papiru, vojska Venezuela opremljena je naprednim ruskim i kineskim naoružanjem, od borbenih zrakoplova Su-30 do strateških protuzračnih sustava S-300.
- U stvarnosti, desetljeća političke instrumentalizacije, korupcije, američkih sankcija i ekonomskog sloma pretvorila su ovu silu u "papirnatog tigra" čija je stvarna borbena spremnost tek sjena njezina nominalnog arsenala. Dok režim u Caracasu projicira sliku snage kroz vojne parade i zapaljivu retoriku, dubinska analiza otkriva vojsku koja je iznutra šuplja i operativno krhka - složna je većina stručnjaka, dodaju da je operativna stvarnost ove vojske - poražavajuća.
Navodno je manje od pola borbenih aviona sposobno za let, rezervni dijelovi nisu dostupni, piloti bilježe mali broj sati leta, daleko ispod standarda za borbenu spremnost.
Imaju slojevit sustav protuzračne obrane, ali i njegova učinkovitost je upitna, ranjiv je na moderne elektronične protumjere.
Visoki vojni časnici su često upleteni u korupciju, moral u vojsci je nizak. Vojska broi oko 150.000 pripadnika, a posebna je priča Bolivarska milicija, za koju režim tvrdi da broji preko četiri milijuna pripadnika. U stvarnosti, radi se o političkom instrumentu, a ne o borbenoj sili. Većinom je čine slabo obučeni i naoružani civili, a njezina je primarna uloga sudjelovanje u propagandnim događajima i zastrašivanje domaćeg stanovništva, a ne obrana od vanjske agresije.