Europska unija je zaostala u razvoju civilne nuklearne energije jer se u njoj gradi "tek nešto više od desetine novih kapaciteta", upozorio je u utorak hrvatski premijer Andrej Plenković na nuklearnom samitu u Francuskoj, dodajući da je riječ o "nezaobilaznoj" energiji za blok, objavila je vlada na svojim stranicama. "Europa danas koristi gotovo trećinu svjetskog nuklearnog parka. Ipak, na nju otpada tek nešto više od desetine novih kapaciteta koji su trenutačno u izgradnji. To jasno pokazuje da je Europa zaostala u novom ciklusu razvoja civilne nuklearne energije", kazao je Plenković. Ako Europska unija namjerava ostvariti svoje ciljeve dekarbonizacije do 2050. i ojačati svoju energetsku neovisnost, nuklearna energija je za nju nezaobilazna, dodao je.
"Nuklearna energija danas ponovno zauzima mjesto koje joj pripada u energetskoj politici Europske unije. Kao niskougljična i upravljiva tehnologija, ona je nezaobilazna ako želimo ostvariti ambiciozne ciljeve dekarbonizacije Europske unije do 2050. i ojačati našu energetsku neovisnost", rekao je sudionicima samita u Francuskoj.
Samit koji organizira Francuska, jedna od vodećih svjetskih civilnih nuklearnih sila sa svojih 57 reaktora, okuplja četrdesetak zemalja i međunarodnih organizacija, uključujući predstavnike Sjedinjenih Država i Kine, tradicionalno glavnih igrača u sektoru, kao i države G7 i europske države, među kojima i Hrvatsku.
Hrvatski civilni nuklearni program
Plenković je naglasio da Hrvatska želi aktivno pridonijeti ponovnom zamahu nuklearne energije na kontinentu.
"Suprotno onome što pokazuju većina međunarodnih statistika, Hrvatska je među državama koje proizvode nuklearnu energiju", rekao je premijer, što se odnosilo na nuklearnu elektranu Krško u kojoj je Hrvatska suvlasnica u jednakim udjelima sa Slovenijom.
Naglasio je da se u hrvatskom slučaju stoga ne radi o uvezenoj nuklearnoj energiji te da ona čini "približno 20 posto naše proizvodnje i 16 posto naše potrošnje električne energije".
Također, istaknuo je da Hrvatska stvara uvjete za razvoj civilnog nuklearnog programa, spomenuvši prošlotjedno predstavljanje zakona koji uspostavlja okvir za civilni nuklearni program, temeljen na naprednim tehnologijama.
"Cilj je osigurati snažnu i održivu proizvodnju električne energije u skladu s europskim standardima. U tom kontekstu posebnu važnost imaju mali modularni reaktori (SMR) jer mogu odgovoriti na izazove rokova izgradnje i nadzora troškova", kazao je Plenković.
Dodao je da je Hrvatska uključena i u europski program nuklearne fuzije te da je uvjeren da će ta tehnologija "osigurati kontinuitet nuklearne energije i nakon 2050."
Pitanje energetske neovisnosti
"U svijetu obilježenom neizvjesnošću nuklearna energija, fisija danas, fuzija sutra, strateški je izbor za dekarbonizaciju, konkurentnost i otpornost Europe", poručio je hrvatski premijer.
Prije svega, to je pitanje energetske neovisnosti i političkog suvereniteta s obzirom na činjenicu da EU uvozi "gotovo 60 posto energije koju troši, uključujući gotovu svu svoju naftu i plin", smatra Plenković.
"Nuklearna energija neće riješiti sve naše energetske izazove, ali bez nje ne postoji vjerodostojno rješenje", zaključio je.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron je ranije u utorak na otvaranju samita u Parizu također branio civilnu nuklearnu energiju kao važan čimbenik "neovisnosti", a naročito u geopolitičkom kontekstu u kojem ovisnost o fosilnim gorivima može "postati instrument pritiska ili čak destabilizacije".
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je u svom govoru odluku Unije da smanji udio nuklearne energije nazvala "strateškom pogreškom" jer blok ne proizvodi ni naftu ni plin.
Nakon prvog samita u Bruxellesu 2024. godine, ovaj se održava u posebno značajnoj godini: 2026. obilježava 15. godišnjicu nesreće u Fukushimi u Japanu i 40. godišnjicu katastrofe u Černobilu u Ukrajini kao dijelu bivšeg Sovjetskog Saveza.