Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović u utorak je u Zagrebu na predstavljanju zbornika 'Hrvati u daytonskoj BiH – stanje i budućnost' trideset godina od potpisivanja tog sporazuma nazvao „nesavršenim mirom”, pa izrazio optimizam da će Bosna i Hercegovina do kraja godine usvojiti zakone potrebne za otvaranje pregovora s EU-om.
Zbornik na tristotinjak stranica, u kojem je svoje viđenje „daytonske BiH” iz perspektive hrvatskog naroda iznijelo dvadesetak stručnjaka, predstavljen je u Matici hrvatskoj u Zagrebu, nakon što je krajem prošlog mjeseca, na dan parafiranja Daytonsko-pariškog sporazuma prije točno 30 godina, predstavljen u Mostaru.
„Ovaj zbornik će pomoći da se sagleda kakva je uistinu stvarnost u Bosni i Hercegovini danas te da pomognemo u preobrazbi i promjeni stanja” u toj državi, rekao je uoči predstavljanja Mladen Bevanda, predsjednik Hrvatska akademije za znanost i umjetnost u BiH, nakladnika tog izdanja.
Čović, glavni i odgovorni urednik zbornika, rekao je kako je zajedničko uvjerenje autora radova da se u Bosni i Hercegovini mora razmišljati o „konsocijacijskoj budućnosti”, odnosno o „federalizmu” koji će osigurati jednak glas svih triju konstitutivnih naroda.
„Bilo kakva zastranjivanja prema građanskom, unitarističkom konceptu, na brojnosti jednog naroda, vratit će nas odmah na početak”, rekao je predsjednik HNS BiH, pa naglasio da je trećina predstavljenih radova posvećena budućnosti BiH i prijedlozima njezine reorganizacije.
Daytonsko-pariškim sporazumom, potpisanim 14. prosinca 1995. godine u Parizu, BiH je dobila „nesavršeni mir”, a sad je na političkim akterima da razumiju da ta zemlja ima „svoju posebnost” kakva se može prepoznati i u „demokracijama poput Belgije ili Švicarske”, naglasio je.
„Još uvijek se neki trude da BiH izgubi ona svoja tri sadržaja, za mene najvrjednijih stvari – tri različita identiteta koji su bogatstvo BiH”, rekao je Čović u govoru na predstavljanju zbornika.
On je istaknuo da se „nesavršenost” daytonskog okvira prepoznaje i u aktualnoj blokadi vlasti u Bosni i Hercegovini koja sprječava donošenje reformskih zakona bez čijeg usvajanja ona ne može otvoriti pristupne pregovore s Europskom unijom.
Posljednja blokada rasprave o reformskim zakonima dogodila se dan ranije od strane dvojice ministara u Vijeću ministara iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika.
Predsjednik HNS BiH je izrazio duboku vjeru da će se do kraja godine ti zakoni usvojiti „uz sva iskušenja koja još uvijek postoje”.
„Naš ministar pravde na razini BiH nudi konstruktivna rješenja koja mogu pomiriti tri stane, ali i zadovoljiti europske standarde”, optimističan je Čović.
„Moramo razgovarati – nikog ne možemo ostaviti po strani”, nastavio je predstavnik Hrvata u BiH, pa naglasio da će idući tjedan razgovarati sa srpskim predstavnicima u Banjoj Luci.
Čović je u svom govoru na predstavljanju zbornika BiH usporedio s maslinom, stablom koji ne zahtijeva puno vode.
„Ono što je problem te masline - tkogod je prolazio pored nje ju je zalijevao kako god je stigao”, posebice oni koji su se „proglasili ekspertima”.
„Naša maslina zbog toga ima danas mnogo više grana vodopija i štetnika” , na štetu „tri ključne grane” tog stabla, zaključio je slikovito Čović.
Bevanda je u izjavi uoči skupa bio pesimističniji: „Tri naroda su sve udaljenija, sve je više nepovjerenja i razdora”.
„Nasreću, to se još uvijek ne prelijeva među obične ljude koji imaju kulturu dobrosusjedstva i kojima je navrh glave sve ovo što se događa”, nastavio je akademik.
No, zaključio je Bevanda, rat „nitko ne priželjkuje, izuzev huškača, pojedinaca koji jako dobro profitiraju od zavađanja naroda”.