Prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa o preuzimanju Grenlanda u europskim se vladama više ne doživljavaju kao puka retorika, već kao ozbiljna mogućnost.
POGLEDAJTE VIDEO:
Politički vrh, koji je donedavno ignorirao pojačane izjave američkog predsjednika, sada očajnički traži način kako ga zaustaviti. Alarm je upaljen nakon nedavne američke vojne operacije u Venezueli, a europski dužnosnici strahuju da bi se sličan scenarij mogao ponoviti. Da je situacija alarmantna, potvrđuju i diplomatski izvori iz EU.
- Moramo biti spremni za izravnu konfrontaciju s Trumpom. On je u agresivnom modu i moramo biti spremni - izjavio je jedan diplomat upoznat s raspravama.
Tenzije su dodatno porasle nakon što je američki državni tajnik Marco Rubio najavio da će s danskim dužnosnicima razgovarati o američkoj akviziciji Grenlanda, a Bijela kuća poručila kako bi preferirala pregovore, ali ne isključuje ni vojnu opciju. Kao odgovor, europski diplomatski napori su se intenzivirali. Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot potvrdio je da je s kolegama iz Njemačke i Poljske razgovarao o zajedničkom europskom odgovoru.
- Grenland nije na prodaju niti za uzimanje... stoga prijetnje moraju prestati - poručio je Barrot.
Ipak, osjećaj nemoći je sveprisutan. Portal Politico razgovarao je s brojnim dužnosnicima i stručnjacima kako bi istražio koje opcije Europa ima na raspolaganju.
- Svi su potpuno zapanjeni i nesvjesni čime zapravo raspolažemo. Nitko zapravo ne zna što učiniti jer Amerikanci mogu raditi što god žele. Ali trebamo odgovore na ova pitanja odmah. Ne mogu čekati tri, pet ili sedam godina - rekao je bivši danski zastupnik.
Opcija 1: Potraga za kompromisom
Trump svoju želju za Grenlandom pravda vitalnim sigurnosnim interesima SAD-a te optužuje Dansku da ne čini dovoljno kako bi ga zaštitila od rastuće kineske i ruske vojne aktivnosti na Arktiku. Stoga bi pregovaračko rješenje, koje bi Trumpu omogućilo da se predstavi kao pobjednik, a Danskoj i Grenlandu da sačuvaju obraz, moglo biti najbrži izlaz iz krize.
Američki veleposlanik pri NATO-u Matthew Whitaker izjavio je da Trump i njegovi savjetnici ne vjeruju da je Grenland adekvatno osiguran.
- Kako se led topi i kako se otvaraju rute na Arktiku i Visokom sjeveru... Grenland postaje vrlo ozbiljan sigurnosni rizik za kopno Sjedinjenih Američkih Država.
Saveznici stoga razmatraju nove ponude Trumpu, poput ubrzanja obrambene potrošnje na Arktiku, održavanja više vojnih vježbi i raspoređivanja trupa radi umirivanja SAD-a. Dvojica diplomata spomenula su i mogućnost uspostave sheme "Arktička straža", po uzoru na postojeće inicijative na istoku Europe. Trumpa privlače i golema mineralna nalazišta, no vađenje resursa iz negostoljubivog terena izuzetno je teško i skupo.
Opcija 2: Financijska injekcija Grenlandu
Trumpova administracija otvoreno je podržala grenlandski pokret za neovisnost, s idejom da bi otok, nakon odcjepljenja od Danske, potpisao sporazum sa SAD-om i bio preplavljen američkim novcem. EU i Danska stoga pokušavaju uvjeriti Grenlanđane da im mogu ponuditi bolji dogovor. Bruxelles planira više nego udvostručiti svoju potrošnju na Grenlandu od 2028. godine.
U sedmogodišnjem razdoblju potrošnja bi porasla na 530 milijuna eura, a otok bi se mogao prijaviti i za dodatna 44 milijuna eura iz EU fondova. Potpora, koja je dosad bila usmjerena na socijalnu skrb, zdravstvo i obrazovanje, proširila bi se i na razvoj kapaciteta za vađenje mineralnih sirovina.
- Imamo mnogo ljudi ispod granice siromaštva, a infrastruktura na Grenlandu zaostaje. Naši se resursi prvenstveno vade bez dobre dobiti za Grenland, već uglavnom za danske tvrtke - rekao je Kuno Fencker, grenlandski oporbeni zastupnik koji podržava neovisnost.
Opcija 3: Ekonomski protuudar
Od Trumpovog prvog mandata u Europi se intenzivno razmišlja o sigurnosti bez aktivnog sudjelovanja SAD-a.
- To je teško, ali je moguće. Ali ne znam je li itko ozbiljno razmišljao o osiguravanju europske sigurnosti protiv Amerike. To je jednostavno ludo - rekao je Thomas Crosbie, američki vojni stručnjak s Kraljevskog danskog obrambenog koledža.
EU na raspolaganju ima moćan alat - Instrument protiv prisile, svojevrsnu "trgovinsku bazuku" stvorenu upravo nakon prve Trumpove administracije. Njime se Uniji omogućuje da uzvrati na trgovinsku diskriminaciju. Budući da SAD i dalje nameće carine, EU bi mogao ponovno aktivirati taj mehanizam.
- Imamo izvoz u Sjedinjene Države nešto iznad 600 milijardi eura, a za otprilike jednu trećinu te robe imamo tržišni udio veći od 50 posto i potpuno je jasno da je to i moć u našim rukama - istaknuo je Bernd Lange, predsjednik Odbora za trgovinu Europskog parlamenta. Međutim, ključno je pitanje bi li Trump ovoga puta povjerovao da je EU ozbiljan.
Opcija 4: Slanje vojske
Ako se SAD odluči za vojnu opciju, Europa bi malo toga mogla učiniti. Ipak, jedan diplomat EU-a sugerira da bi europske zemlje, na zahtjev Danske, trebale razmotriti slanje snaga na Grenland kako bi povećale potencijalnu cijenu američke vojne akcije. Iako te snage ne bi mogle zaustaviti invaziju, djelovale bi kao sredstvo odvraćanja.
- Mogli biste imati efekt gdje imate skupine ljudi koji su fizički na putu, poput situacije na Trgu Tiananmen, što bi potencijalno prisililo američku vojsku da upotrijebi silu ili da se povuče - objasnio je Crosbie.
No, upozorava da takva strategija nosi visoku cijenu.
- Ovo je potpuno neistraženo područje, ali je sasvim moguće da će životi ljudi biti izgubljeni u pokušaju odbijanja američkog zahtjeva za kontrolu nad Grenlandom - zaključio je.