Grenland je bogat mineralnim resursima, uključujući rijetke zemne metale, uran i željezo. Trump ga želi prisvojiti. Očekujemo pomoć saveznika, kažu s otoka
NOVI ŠERIF U GRADU
Grenland u fokusu, cijeli svijet na prekretnici: Odluke Donalda Trumpa dovest će do rata?
Čitanje članka:
4
min
Grenland, najveći otok na svijetu koji nije kontinent, ponovo je dospio u središte međunarodne pozornosti zbog tvrdnji američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovih suradnika da bi ovaj arktički teritorij trebao postati dio SAD-a. Grenland, sa samo 56.000 stanovnika, većinom domorodačkih Inuit stanovnika, već ima dugu povijest samouprave unutar Kraljevine Danske. Od 1979. teritorij uživa opsežnu autonomiju, dok su obrana i vanjska politika u rukama Danske. Ipak, američki politički interes u Grenlandu datira još iz Drugog svjetskog rata, kad je SAD uspostavio vojne baze nakon nacističke okupacije Danske.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:16
U nedavnim izjavama je Stephen Miller, jedan od najutjecajnijih Trumpovih savjetnika, jasno rekao da je "formalni stav američke vlade da Grenland treba biti dio SAD-a" i dodao kako se "nitko neće boriti protiv SAD-a oko budućnosti Grenlanda".
Miller je tvrdio da bi prisvajanje Grenlanda koristilo NATO-u jer bi SAD imao ključnu ulogu u zaštiti arktičkog područja i interesa Saveza. Trump je, pak, naglasio stratešku važnost otoka, spominjući njegovu poziciju i prirodne resurse te je više puta rekao da SAD "treba Grenland zbog nacionalne sigurnosti".
Danska premijerka Mette Frederiksen kategorički je odbacila bilo kakve tvrdnje o američkom prisvajanju. Ona je upozorila da bi napad SAD-a na teritorij drugog NATO saveznika značio kraj Saveza i da je Grenland, kao dio Danske, već zaštićen NATO kolektivnom obrambenom garancijom. Frederiksen je istaknula da već postoji obrambeni sporazum koji SAD-u omogućuje pristup otoku, čime su američki sigurnosni interesi već zadovoljeni.
Podršku Danskoj u ovom sporu pružile su i ostale europske sile. U zajedničkom priopćenju su šest zemalja - Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Njemačka, Italija, Poljska i Španjolska, s Danskom - naglasile da "Grenland pripada svom narodu, i samo Danska i Grenland mogu odlučivati o svojim odnosima".
Potvrdili su da sigurnost Arktika treba ostvarivati kolektivno kroz NATO, uz poštovanje Povelje UN-a, suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Britanski premijer Keir Starmer također je naglasio da isključivo Grenland i Danska odlučuju o budućnosti teritorija, dok je glas EU-a odbacio Trumpovu tvrdnju da Europa "treba" SAD da kontrolira otok.
Unatoč tome, Trump i njegovi saveznici nastavili su s agresivnom retorikom.
Stephen Miller je tvrdio da je "SAD sila NATO-a i da bi Grenland očito trebao biti dio SAD-a kako bi se osigurala arktička regija". Supruga Stephena Millera, Katie, dodatno je izazvala kontroverzu objavivši kartu Grenlanda u bojama američke zastave uz natpis "SOON" (uskoro) na društvenim mrežama. Danski veleposlanik u SAD-u brzo je reagirao podsjećajući na savezničke odnose i očekivanje poštovanja teritorijalnog integriteta.
Ovaj sukob dobio je novu dimenziju nakon američke vojne akcije u Venezueli, u kojoj su elitne trupe SAD-a uhitile predsjednika Nicolasa Madura i premjestile ga u New York radi optužbi za droge i oružje. Trump je potom izjavio da SAD planira "voditi" Venezuelu, implicirajući američku nadmoć u regiji, te najavio povratak doktrini iz 1823. o američkoj supremaciji u hemisferi.
Dok Trump naglašava sigurnosne razloge za svoj interes, Grenland je bogat mineralnim resursima, uključujući rijetke zemne metale, uran i željezo, koji postaju dostupniji kako se ledeni pokrov topi zbog klimatskih promjena. Američke i europske kompanije pokazuju rastući interes za rudarske projekte na otoku.
Primjerice, tvrtka Amaroq Minerals istražuje područje Nalunaq tražeći zlato, bakar, nikl i rijetke zemne metale. Iako je Grenland ekonomski još ovisan o danskim subvencijama (oko 600 milijuna dolara godišnje), rudarski projekti mogli bi smanjiti ovisnost i otvoriti put prema ekonomskom osamostaljenju, što je ključno za političku nezavisnost.
Međutim, otvaranje rudnika nije jednostavno.
Arktički uvjeti, udaljenost, led i strma planinska geografija čine eksploataciju skupom i logistički izazovnim. Dodatno, striktni ekološki i društveni propisi produljuju vrijeme potrebno za dobivanje dozvola, a globalne fluktuacije cijena metala također utječu na privlačnost ulaganja. Iako se predviđa da će u sljedećih 3-5 godina otvoriti dodatne rudnike, trenutačno su aktivna samo dva.
Lokalni stanovnici sumnjaju da će rudarski prihodi ostati na otoku, ali većina političara i gospodarstvenika vidi sektor kao ključ za diverzifikaciju gospodarstva.
Unutar Grenlanda i Danske, povijesne nepravde dodatno kompliciraju pitanje suvereniteta. Danska kolonizacija otoka od 1720-ih godina, masovna upotreba prisilnih kontracepcija od 1966. do 1970. te prisilna posvojenja djece ostavili su duboke emocionalne i društvene ožiljke. Grenlandski premijer Mute Egede opisao je te akcije kao "genocid", a mnogi stariji građani još osjećaju posljedice tih postupaka. Takve povijesne rane čine Grenland posebno osjetljivim na vanjski pritisak te podcrtavaju važnost poštovanja suvereniteta i volje naroda.
Prema anketama, oko dvije trećine Grenlanđana podržava neovisnost od Danske, dok je većina izrazito protiv priključenja SAD-u. Jedna je anketa pokazala da samo 6 posto stanovnika želi biti dio SAD-a, 9 posto je neodlučno, a 85 posto je protiv. Lokalne vođe ističu da bi svaka promjena političkog statusa trebala uzeti u obzir i socijalni sustav, uključujući zdravstvenu zaštitu i socijalne beneficije, a to bi bilo posebno problematično u slučaju američkog preuzimanja, s obzirom na razlike u sustavu socijalne zaštite između SAD-a i nordijskih država.
Geopolitički, Grenland ima iznimnu važnost. Njegova lokacija u Arktiku, blizina ruskih i kineskih interesa te vojne baze SAD-a (Thule Air Base) čine otok strateški ključnim. Trump je više puta naglasio da su američki interesi sigurnosno prioritetni, dok europske sile nastoje ostati unutar NATO okvira i izbjegavati izravni sukob s Washingtonom. Njemačka, Francuska i druge zemlje naglašavaju da bi svaka promjena statusa Grenlanda trebala biti raspravljena u okviru Saveza, čime Europe pokušava balansirati između diplomatske potpore Danskoj i politike prema SAD-u.
Unatoč prijetnjama i retorici, Grenland ostaje autonoman u upravljanju svojim resursima. Ministrica za trgovinu i sirovine Naaja Nathanielsen potvrdila je da je interes za rudarskim projektima u porastu, posebno u suradnji s američkim i europskim partnerima. Međutim, investicije i dalje dolaze sporo zbog geografske udaljenosti, izazovnog terena, regulacija i globalnih tržišnih kretanja. Ipak, lokalni poslovni lideri i političari vide potencijal za smanjenje ovisnosti o danskim subvencijama, te razvoj gospodarstva i eventualno jačanje temelja za nezavisnost.
Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić smatra kako bi preuzimanje Grenlanda promijenilo svijet.
- Grenland je dio Danske i takvo što bi jako promijenilo svijet. Otišli bismo u nepredvidivu smjeru, a to bi moglo značiti početak velikih nemira, možda čak i velikog rata. No sjetite se da je Trump, uz Grenland, spominjao i ponovno preuzimanje Panamskog kanala, ali je to potom utihnulo. Govorio je i o Rivijeri u Gazi, pa je i to maknuto sa stola. Neke stvari koje on kaže treba uzeti s rezervom. No pokazuje se ono što je lani izjavio američki potpredsjednik JD Vance, da je novi šerif u gradu. Trump nema baš puno strpljenja. Čini se da malo više strpljenja jedino ima prema Putinu. U svakom slučaju, na početku smo ne baš vesele godine koju će, kao i prošlu, obilježiti Trump - rekao je Avdagić.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
