Svjetski gospodarski forum u Davosu i ove je godine postao pozornica za globalne političke igre, a u središtu pozornosti ponovno se našao američki predsjednik Donald Trump. Njegove najave o mogućem dogovoru vezanom uz Grenland, ali i vidljivo blaži ton prema Europi, potaknuli su lavinu tumačenja i nagađanja.
O svemu se raspravljalo i u emisiji Otvoreno, gdje su aktualna zbivanja komentirali bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač, politologinja prof. dr. sc. Đana Luša te dr. sc. Tonči Tadić s Instituta Ruđer Bošković.
Prema Kovaču, Davos ostaje zanimljiv upravo zbog Trumpove nepredvidljivosti.
- Ja se još uvijek čudim toj histeriji oko njegovog stila. Mi znamo kakav je njegov stil – to je stil šok terapije. To je čak rekao predsjednik zastupničkog doma Mike Johnson. Udariš, ponižavaš, etiketiraš – tražiš koliko god možeš tražiti I na kraju dobiješ ono što možeš dobiti - istaknuo je Kovač.
Dodao je kako se dio svjetskih lidera još uvijek teško nosi s takvim pristupom, iako bi, smatra, već trebali znati da Trumpove nastupe ne treba shvaćati osobno.
- Napetosti su se mogle osjetiti i u Davosu, gdje su pojedini čelnici, poput njemačkog kancelara Friedricha Merza, predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, napustili forum prije Trumpova govora. Neki ljudi su ga sada izbjegavali I napuštali Davos. Kada glavni šef osjeti da gubi pozornost nekih ljudi nije mu drago. Očito je da se ide prema jednom kompromisu - rekao je Kovač, spomenuvši mogućnost rješenja po uzoru na britanski model na Cipru, s američkim vojnim bazama na Grenlandu.
Politologinja Đana Luša ističe da je tzv. trumpizam postao prepoznatljiv i stabilan politički obrazac.
- U Davosu smo to vidjeli na nekoliko razina - kazala je, podsjetivši na Trumpovo samohvalisanje unutarnjim uspjesima, ali i na poruke koje je slao saveznicima.
Brkajući određene pojmove poput ‘Islanda’ i ‘Grenlanda’ te izrugujući se francuskom predsjedniku Macronu te kanadskom premijeru Marku Carneyu on utvrđuje kult ličnosti koji je stvorio oko sebe, smatra Luša.
Naglašava kako Trump kombinira nadmoćan nastup s pragmatičnim potezima.
- To je nadmoćan stav i jasna politička poruka, ali s druge strane pokazao je pragmatičnost u vanjskopolitičkom djelovanju – jer kad je vidio da od nekih ciljeva s kojima je došao da ih ne može realizirati u mjeri u kojoj je zamislio, onda je odlučio dogovoriti sa glavnim tajnikom NATO-a jedan novi oblik suradnje, a s kojima nije odstupio od svojih početnih ciljeva - dodala je.
S druge strane, Tonči Tadić upozorava da su odnosi SAD-a i Europe ozbiljno narušeni.
- Stabilnost EU-a I stabilnost atlantskog prostora se temeljila na partnerstvu Europe I Amerike. Rusi mogu likovati jer već 80 godina sanjaju o tome da će se stvoriti podjela između Europe I SAD-a – I sad su to konačno doživjeli - podsjetio je.
Tadić ističe da je Trump ciljeve na Grenlandu mogao ostvariti kroz postojeće sporazume. SAD je na Grenlandu u doba Hladnog rata na Grenlandu imao 15.000 vojnika I desetak vojnih baza, a sada imaju 1 posto toga – 150 ljudi. Danska im je ozbiljan politički partner I to želi nastaviti biti, tvrdi Tadić.
- Ovo čitavo zatezanje sukoba između EU I SAD-a se temeljilo na nečemu posve drugom. Na jednoj potpuno neprihvatljivoj Trumpovoj ideji aneksije Grenlanda s čime je zapravo posredno dao opravdanje ruskoj aneksiji ukrajinskog teritorija - kazao je Tadić i ističući da je to ono što je EU u cijeloj situaciji neprihvatljivo.
- Nitko ne spori da je SAD vojna sila, ali to ne znači da se moraš ponašati kao Don Vito Corleone nego kao partner I prijatelj - zaključio je Tadić.