Vlada je na današnjoj sjednici odbila interpelaciju koju je pokrenula oporba u Saboru o radu Vlade u vezi s pripremom zdravstvenog sustava na posebne okolnosti uzrokovane korona virusom. U svom odgovoru dali su cjelokupno izvješće što su učinili u borbi protiv epidemije.
- Siguran sam da će rasprava, koja će biti u Saboru, otkloniti brojne neutemeljene primjedbe, koje određeni predstavnici oporbe sugeriraju Vladi. Bit će to jednako kako je bilo i sa zadnjom interpelacijom - poručio je premijer Andrej Plenković.
Ministar zdravstva Vili Beroš naglasio je kako Vlada od početka epidemije kontinuirano poduzima mjere kako bi se unaprijedilo funkcioniranje zdravstvenog sustava u izvanrednim okolnostima.
- Vlada odgovorno, ozbiljno i vjerodostojno upravlja svim elementima, koji bi mogli uzrokovati neželjene posljedice usred epidemije - istaknuo je naglasivši kako je priprema zdravstvenog sustava bila pravovremena i učinkovita.
Epidemija se u Uredu predsjednika Vlade, stoji u izvješću, počela pratiti još od 9. siječnja, nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija potvrdila epidemiju novim koronavirusom, a dan nakon što su to učinile i kineske vlasti.
- Na poticaj Ureda predsjednika Vlade i ministra zdravstva, dan prije nego što je kineski grad Wuhan stavljen u karantenu, 23. siječnja 2020., Hrvatski zavod za javno zdravstvo već je imao pripremljene informativne letke o koronavirusu za putnike u zračnim lukama i to na hrvatskom, engleskom i kineskom. Već 24. siječnja 2020. podignute su mjere prevencije u međunarodnim zračnim i pomorskim lukama. U okviru međunarodnog koordinacijskog napora među državama članicama Europske unije, ministar zdravstva sastao se 3. veljače 2020. u Bruxellesu s europskom povjerenicom za zdravstvo, a već na sjednici Vlade od 6. veljače 2020. predsjednik Vlade je širu javnost upoznao sa situacijom u vezi širenja COVID-19 bolesti. Krizni stožer Ministarstva zdravstva predstavio je 24. veljače 2020. dodatne mjere u Hrvatskoj protiv širenja koronavirusa i to pojačanim nadzorom graničnih prijelaza prema Italiji - podsjećaju iz Vlade kronološki slijed naglašavajući da premijer svaku sjednicu mjesecima započinje aktualnostima o epidemiji i mjerama.
Podsjećaju i kako su formirali Nacionalni stožer već 20. veljače, a u ožujku pravovremeno izmijenili Zakon o sustavu Civilne zaštite te donijeli i prve odluke. U travnju su, dodaju, izmijenili i Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.
Od 19. ožujka do danas više od 240 odluka
- Upravo pravovremeno reagiranje i te prve odluke Stožera zaslužne su što se Hrvatska tako uspješno nosila s prvim valom zaraze, što je omogućilo da Hrvatska ima najuspješniju turističku sezonu u Europi. Te su odluke, kao i sve druge odluke Stožera, bile ponajprije zasnovane na procjenama i prijedlozima zdravstvene, tj. epidemiološke struke - naglašavaju ističući kako je Stožer od 19. ožujka do danas donio više od 240 odluka, kako za područje cijele Hrvatske, tako za područje pojedinih županija.
Pravovremeno se, ističu, nabavljala i zaštitna oprema, a podsjećaju kako je premijer osnovao još u ožujku i Znanstveni savjet, da su pokrenuli stranicu koronavirus.hr, kao i aplikacije Andrija te Stop COVID-19.
- Kontinuirano se provode brojne aktivnosti potpore unaprjeđenju organizacije rada u zdravstvenom sustavu, koji se svakodnevno prilagođava epidemiološkim zahtjevima. U zdravstvenim ustanovama u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i bolničkim zdravstvenim ustanovama svi kapaciteti usmjeravaju se na održivost i kvalitetu rada zdravstvenog sustava. To se ne odnosi samo na što djelotvorniji odgovor na epidemiju bolesti COVID‑ 19 već i na osiguranje kontinuiteta funkcioniranja zdravstvenog sustava u liječenju drugih bolesti sukladno potrebama pacijenata i suočavanju sa svim izazovima ovih izvanrednih okolnosti - ističu i dodaju kako se još prije proglašenja epidemije bolesti COVID‑19 zdravstveni sustav počeo reorganizirati i prilagođavati potrebama zbrinjavanja COVID‑19 pozitivnih pacijenata, kao i ostalih pacijenata kojima je potrebno osigurati zdravstvenu zaštitu.
- Imajući u vidu važnost kontinuiteta pružanja zdravstvene zaštite, kao i sigurnost opskrbe lijekova i potrošnog medicinskog materijala naših bolnica, Vlada je uvijek bila i bit će partner svim dionicima u sektoru zdravstva, a posebno veledrogerijama - naglasili su podsjećajući da su rebalansom proračuna osigurali 1,84 milijarde kuna za dug veledrogerijama i opskrbu lijekovima.
Bolničkih kreveta je 23.597, od kojih je 3599 namijenjeno za liječenje COVID bolesnika
Prema podacima Ministarstva zdravstva, 6. prosinca 2020. u 62 bolnice u zdravstvenom sustavu ukupan kapacitet bolničkih postelja je 23.597 (stacionar i dnevna bolnica), od kojih je 3599 postelja namijenjenih za liječenje COVID bolesnika, a broj će se ovisno o razvoju epidemiološke situacije po potrebi povećavati.
Podsjećaju i kako su još u ožujku osnovali četiri primarna respiratorno-intenzivistička centra, kao i organizirali sekundarne i tercijarne centre za liječenje COVID-19 pacijenata te da je u Zagrebu KB Dubrava uspostavljena kao COVID bolnica. Istaknuli su i doprinos Hrvatske vojske u podizanju šatoru ispred bolnica, a podsjetili su i na osnivanje Povjerenstva za primjenu lijekova te uspostavu call centra za onkološke bolesnike.
- Početkom listopada bolničke zdravstvene ustanove započele su s aktivnostima za dodatno osiguranje adekvatnog prostora za pacijente koji čekaju na otvorenom na trijažni postupak. Postavljeni su dodatni protočni grijani kontejneri, šatori i nadstrešnice, a gdje je to moguće i organiziran boravak pacijenata u čekaonicama uz pridržavanje svih epidemioloških mjera - istaknuli su iz Vlade i dodali kako se ubrzalo i zapošljavanje novih djelatnika.
Naglasili su i kako su nabavili 5,6 milijuna doza cjepiva.
Osvrnuli su se i na parlamentarne izbore.
- Odluka da se parlamentarni izbori održe u srpnju, zbog opasnosti od drugog, jačeg vala najesen, također se pokazala ispravnom - poručuju.
'U radu Stožera nikad nisu postojali dvostruki kriteriji niti su se odluke podređivale potrebama politike'
Naglasili su da u radu Stožera nikada nisu postojali dvostruki kriteriji niti su donesene odluke podređivale znanstveni i epidemiološki pristup potrebama politike.
- Uz primarnu i stalnu brigu za očuvanje zdravlja i života te za sprječavanje širenja bolesti COVID‑19, Stožer je također imao na umu i utjecaj svake odluke na gospodarstvo te nastojao donositi optimalne odluke - poručuju iz Vlade.
Podsjećaju i kako je Vlada osigurala da Hrvatska dobije najveća europska sredstva, u odnosu na BDP i to ukupno 24,5 milijarde eura.
- Predsjednik Vlade je također na razini šefova država i vlada EU sudjelovao na dva formalna sastanka Europskog vijeća na kojima je bilo riječi o pandemiji i na pet neformalnih videosastanaka Europskog vijeća, koji su bili posvećeni toj temi. Između ostalog, na sastanku održanog 29. listopada predložio je da Europski centar za kontrolu zaraznih bolesti razvije prediktivne modele za sve države članice kako bi se mogao bolje anticipirati daljnji tijek epidemije. Isto tako predložio je i da ECDC razradi zajedničke protokole za provedbu seroloških testova diljem Europske unije kako bi se stekao bolji uvid u dinamiku epidemije. Oba prijedloga je predsjednika Europske komisije pozdravila - ističu iz Vlade u svom izvješću.