Bivši južnokorejski predsjednik Yoon Suk Yeol osuđen je u četvrtak na doživotni zatvor nakon što ga je sud proglasio krivim za vođenje pobune tijekom neuspjelog pokušaja uvođenja izvanrednog ratnog stanja u prosincu 2024. godine. Presuda, koju je Središnji okružni sud u Seulu izrekao u postupku prenošenom uživo diljem zemlje, predstavlja vrhunac jedne od najvećih političkih kriza u modernoj povijesti Južne Koreje, drame koja je testirala temelje tamošnje demokracije, javlja BBC.
Tužitelji su za Yoona tražili smrtnu kaznu, tvrdeći da je počinio 'teško djelo narušavanja ustavnog poretka' mobilizacijom vojske s ciljem paraliziranja parlamenta i uhićenja političkih protivnika. Iako je sud odbacio najstrožu kaznu, doživotni zatvor s prisilnim radom čini Yoona prvim demokratski izabranim predsjednikom u povijesti zemlje koji je osuđen na maksimalnu zatvorsku kaznu za pobunu. Bivši predsjednik, koji se tijekom suđenja izjasnio nevinim, presudu je saslušao bez vidljivih emocija.
Predsjedavajući sudac Jee Kui-youn u obrazloženju presude naveo je kako nema sumnje da je Yoonova namjera bila paralizirati Narodnu skupštinu na dulje vrijeme. Kao ključni dokaz istaknuo je samu naredbu o slanju naoružanih vojnika u zgradu parlamenta i pokušaj uhićenja političkih protivnika, uključujući čelnika tadašnje oporbene Demokratske stranke, ali i vođu vlastite stranke Han Dong-hoona.
Sud je zaključio kako je Yoon, proglašavanjem ratnog stanja i slanjem vojske na parlament, počinio djelo pobune s ciljem rušenja ustavnog poretka. Sudac Jee odbacio je argumente obrane da je predsjednik djelovao kako bi zaštitio državu od 'antidržavnih snaga i parlamentarne diktature'.
- To je argument koji brka opravdanje s ciljem. Ne možete ukrasti svijeću samo zato što čitate Bibliju - istaknuo je sudac Jee upečatljivom analogijom.
Dramatična noć koja je potresla demokraciju
Kriza je započela u kasnim večernjim satima 3. prosinca 2024. godine, kada se Yoon obratio naciji u izvanrednom televizijskom prijenosu i proglasio ratno stanje, prvo u Južnoj Koreji nakon više od četiri desetljeća. Kao razlog je naveo da se tada oporbena Demokratska stranka upušta u 'antidržavne aktivnosti' u dosluhu sa "sjevernokorejskim komunistima'.
Uslijedile su dramatične scene koje su šokirale zemlju i svijet. Specijalne vojne postrojbe helikopterima su sletjele pred zgradu Narodne skupštine, dok su vojnici i policija blokirali prilaze. Televizijske kamere uživo su prenosile kaos u kojem su specijalci razbijali prozore kako bi ušli u dvoranu za glasanje, dok su zastupnici i osoblje parlamenta namještajem pokušavali zabarikadirati vrata. Unatoč blokadi, 190 od 300 zastupnika uspjelo se probiti u dvoranu i jednoglasno izglasati ukidanje ratnog stanja. Otprilike šest sati nakon proglašenja, Yoon je bio prisiljen povući svoju naredbu. Jedanaest dana kasnije parlament mu je izglasao opoziv, a Ustavni sud ga je smijenio s dužnosti u travnju 2025. godine.
Yoon nije jedini visoki dužnosnik koji će snositi teške posljedice zbog pokušaja državnog udara. Sud je istog dana proglasio krivim i bivšeg ministra obrane Kim Yong-hyuna, osudivši ga na 30 godina zatvora zbog njegove ključne uloge u planiranju i provedbi pobune. Prethodno je bivši premijer Han Duck-soo osuđen na 23 godine zatvora, dok je bivši ministar unutarnjih poslova Lee Sang-min dobio sedam godina.
Osuđen je i niz drugih vojnih i policijskih dužnosnika, uključujući bivšeg zapovjednika obavještajne službe Roh Sang-wona (18 godina), bivšeg šefa nacionalne policije Cho Ji-hoa (12 godina) i bivšeg šefa policije u Seulu Kim Bong-sika (10 godina). Ove presude pokazuju odlučnost pravosuđa da kazni sve sudionike u napadu na demokratske institucije.
Povijesna presuda i budućnost podijeljene nacije
Presuda Yoonu ima ogroman povijesni značaj, ali malo je vjerojatno da će okončati duboke podjele u južnokorejskom društvu. Dok su ispred sudnice pro
oon se profilirao kao desničarska populistička figura, udvostručivši neutemeljene tvrdnje o izbornoj krađi i usvojivši retoriku inspiriranu američkim pokretom MAGA.
Iako je ovo najteža presuda za pobunu protiv jednog demokratski izabranog vođe, povijest Južne Koreje pokazuje da zatvorske kazne za bivše predsjednike nisu nužno konačne. Vojni diktatori Chun Doo-hwan i Roh Tae-woo osuđeni su 1996. na smrt, odnosno 22 godine zatvora, no kazne su im smanjene, a na kraju su obojica pomilovani. Svaki južnokorejski predsjednik koji je služio zatvorsku kaznu na kraju je bio pomilovan, što ostavlja otvorenim pitanje Yoonove konačne sudbine.