Državna tajnica u MUP-u Irena Petrijevčanin istaknula je da je tijekom 2025. policija zabilježila 44 posto manje nezakonitih prelazaka vanjske granice EU te da se taj pozitivan trend nastavlja, pri čemu su gotovo sve slučajeve ilegalnih migracija organizirale krijumčarske grupe.
"Prije su ljudi pojedinačno dolazili, a sada je sve svedeno na jedan biznis i organizirane grupe", rekla je Petrijevčanin u srijedu u Hrvatskome saboru predstavljajući konačne izmjene Zakona o nadzoru državne granice.
Navela je i da je hrvatska policija prošle godine uhitila 16.500 ilegalnih migranata, što je veći broj od ukupnog broja uhvaćenih ilegalnih migranata na cijeloj zapadno-balkanskoj ruti. Dodala je i da dnevno 150 ilegalnih migranata želi prijeći našu granicu pri čemu ih se u prosjeku 70 odvraća.
Pohvalila je i činjenicu da je 40 posto ukupno otkrivenih slučajeva krijumčarenja ljudi na razini Europola bilo iz operativne skupine kodnog naziva „ZeBRa“, koju čini 16 zemalja, a Hrvatska joj je predvodnik.
Petrijevčanin je rekla da se konačnim izmjenama Zakona o nadzoru državne granice naše zakonodavstvo usklađuje sa pravnom stečevinom EU koja je usmjerena na jačanje međusobnog povjerenja između država članica unutar šengenskog sustava.
U pograničnom području pregledano više od 218.000 osoba
Iznijela je podatak da je u našem pograničnom području policija pregledala više do 138.000 vozila i više od 218.000 osoba kako bi se zaustavile tzv. sekundarne migracije koje su prisutne na cijelom prostoru EU i jedan su od razloga promjene azilnog sustava.
"Veliki je postotak zlouporabe azilnog sustava. Imamo slučajeve gdje tražitelji azila traže međunarodnu zaštitu u jednoj državi i dok još nisu dobili rješenje već odu u drugu državu. To se onda perpetuira i onda se zbrajaju zahtjevi, a ne gleda se osoba. Te situacije više neće biti moguće", istaknula je.
Izmjenama Zakona o nadzoru državne granice propisuje se nadležnost Vlade za donošenje odluka o ponovnom privremenom uvođenju nadzora državne granice nad svim njenim unutarnjim granicama ili na nekim njihovim određenim dijelovima.
Odnosi se to i na privremeno zatvaranje ili ograničavanje radnog vremena pojedinih graničnih prijelaza te donošenje odluke o privremenom ograničenju kretanja preko graničnih prijelaza za određene kategorije putnika kad je to nužno radi zaštite javnog zdravlja.
Navodeći da će podržati predloženi zakon Sabina Glasovac (Klub SDP-a) rekla je da njezina stranka ne spori da Hrvatska kao članica šengenskog prostora mora imati mogućnost privremenog uvođenja nadzora unutarnjih granica, ali uz određene kriterije. Stoga važnim smatra da se ima jasna politička rasprava zašto se određena mjera uvodi i koliko dugo smije trajati.
I Damir Barbir (Klub Centra i Nezavisne platforme Sjevera) rekao je da svako ograničavanje slobode kretanja treba biti razmjerno, privremeno i jasno obrazloženo. Pri tome Istaknuo je kako je transparentnost ključna da privremene mjere ne postanu trajna i konačna praksa te se založio za snažni parlamentarni nadzor nad tim ovlastima.
Nikola Grmoja (Klub Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića) upozorio je pak da se u našoj zemlji provodi zamjena stanovništva te da se naše gospodarstvo ne može graditi na jeftinoj radnoj snazi stranih radnika. "Hrvatska obitelj i hrvatski radnik trebaju biti na prvom mjestu. To će biti politika Mosta", istaknuo je.
HDZ-ov Ivan Budalić rekao je kako se izmjenama zakona jasno poručuje da sigurnost naše granice ostaje prioritet, ali i da se ona ne gradi improvizacijama nego jasnim pravilima, odgovornim odlukama i snažnim institucijama. Stoga i zakon precizno definira tko, kada i pod kojim uvjetima donosi odluke o nadzoru, zatvaranju ili ograničavanju rada graničnih prijelaza.