Andreja Kajtaz: 'Digitalizacija je jedan od glavnih preduvjeta za ulazak u industriju 4.0'

Što tvrtke mogu učiniti kako bi se prilagodile novim ekonomskim okolnostima, kakve nas sve promjene očekuju na tržištu rada, kakve su posljedice sankcija Rusiji za hrvatsku ekonomiju i koliko su za ukupan napredak društva nužni digitalizacija sustava i uvođenje tehnoloških alata te automatizacije u poslovanje, samo su neka od aktualnih pitanja na koja će odgovore dati mnogi stručnjaci iz područja ekonomije i realnog sektora na 2. biznis konferenciji 24sata, pod nazivom "Hrvatska u novom ekonomskom okruženju“, 6. lipnja u zagrebačkom hotelu Hilton Garden Inn. Uz guvernera HNB-a Borisa Vujčića te ministre Zdravka Marića, Olega Butkovića i Marina Piletića, vodeće kompanije iz IT industrije i svijeta inovacija, govorit će i Andreja Kajtaz, direktorica Sektora komercijalnih digitalnih rješenja iz Fine. 

24sata: Na konferenciji ćete obrazložiti važnost horizontalne i vertikalne integracije servisa za digitalizaciju. Za početak, objasnite kako se taj proces odvija?

Najprije je korisno sagledati što zapravo nudi široka lepeza mogućnosti pod nazivnikom industrije 4.0. Niz je tehnologija koje svaka za sebe predstavljaju određenu inovativnost u duhu ostvarivanja jasno očekivanih benefita, poput poboljšanja razvojnih procesa, koji su brži i fleksibilniji, poboljšanja kvalitete finalnog produkta te u konačnici veće produktivnosti rada. Svaka od tih tehnologija sigurno predstavlja ili izričitu poslovnu nišu pojedinih institucija ili "alate" putem kojih kompanije unapređuju svoje poslovanje, proizvode i usluge. Na spomen pametnih tehnologija i industrije 4.0, prvo pomislimo na internet stvari (IoT), što predstavlja i vjerojatno najvažniji dio industrije, no odmah zatim treba se referencirati na robotiku, kibernetičku sigurnost, 3D printere i simulacije, cloud computing i BigData analize te horizontalne i vertikalne integracije sustava.

U kontekstu Fine, ovo potonje predstavlja najznačajniji segment primjene industrije 4.0 u našim procesima razvoja rješenja koja su svojstveni dio našeg portfelja. Jedan od najboljih primjera su rješenja koja kombiniraju usluge koje su u razvoju s rješenjima koja su već značajno u primjeni. Razvijamo uslugu virtualnog registracijskog ureda, pomoću koje će korisnik moći registrirati se i ugovoriti naše usluge virtualno, unoseći strukturirane podatke potpisane elektroničkim potpisom. Ako ga ne posjeduje, moći će odmah posredstvom udaljene videoidentifikacije zatražiti certifikat u oblaku, putem kojeg će potpisati dokumentaciju koja mu je potrebna za dobivanje usluge. Jedna od takvih je, primjerice, eRačun, u kojem će svi potrebni podaci biti integrirati u sustave za dodjelu prava i aktivaciju usluge, kako ne bi bilo čekanja, višekratnih dolazaka, pogrešaka i sličnih neželjenih efekata. Kad smo već kod eRačuna, pametne tehnologije u vidu horizontalnih integracija primjenjuju se u razvoju slijednih servisa koji prate eRačun. Poput kompletnog sustava ovjere računa, od njegova ulaska u sustav, višerazinskih ovjera i potpisa, knjiženja i plaćanja. Korisnicu mogu obaviti kompletan end to end digitalni proces, koji u fizičkom svijetu zahtijeva mnogo više vremena, kao i materijalnih troškova. Nadalje, nedospjela potraživanja temeljena na eRačunu bit će moguće plasirati na otkup putem kompletno digitalne platforme, čiji je razvoj u punom zamahu, a opet koristeći tehnologije koje su već spomenute kao temelji industrije 4.0.

24sata: Koji je benefit tih procesa za društvo, a posebno za kompanije?

Možemo benefite digitalizacije sažeti na sljedeći način. Prvi od njih ima u sebi vremensku komponentu, a očituje se povećanom efikasnošću. Izmjenama u načinu rada i procesima uklanjaju se mnoga uska grla poslovanja. Drugi benefit su lako dostupni podaci, koji su najveća prednost za procese odlučivanja. Pojačanom digitalizacijom procesa uz dobro postavljenu analitiku podaci se mogu dobivati s mnogo većom preciznošću, a odluke donositi uz mnogo manje rizike. Finalni benefit, koji je i najvažniji za korisnike, zapravo je povećanje njihova zadovoljstva. Cjelokupni proces digitalne transformacije za cilj bi trebao imati poboljšanje korisničkog iskustva od procesa ugovaranja pa sve do korištenja usluga. Dakle, benefiti digitalizacije su mjerljivi, kako za kompanije i industrije tako i za društvo u cjelini. Jer u globalu kad govorimo o pametnoj tehnologiji i koristima koje ona pruža, zasigurno smo svjesni automatizacije poslovanja jer, što veća automatizacija poslovanja, utjecaj na niže troškove je veći.

24sata: Kroz temeljnu digitalnu infrastrukturu Fina nudi cjelokupnu digitalizaciju poduzeća. Pritom su iznimno važne sve usluge povjerenja. Koje su to usluge i zašto su važne?

Fina je postala prvi CA (Certificate Authority) davne 2003. godine i izdavala certifikate za elektronički potpis kad je još malo tko znao čemu to služi. Danas je Fina jedan od europskih akreditiranih pružatelja usluga povjerenja sa širokom paletom certificiranih usluga, od elektroničkih potpisa do udaljene identifikacije potpisnika. Jedna od temeljnih infrastruktura upravo su usluge povjerenja koje vertikalno prelaze u razne poslovne procese koje želimo učiniti digitalnim. Naime, nužno je voditi računa o dugoročno sigurnom digitalnom poslovanju kad provodimo digitalizaciju. A upravo ovdje rješenja Fine imaju vitalnu ulogu. Fina, kao kvalificirani pružatelj usluga povjerenja, svojim korisnicima nudi različite vrste digitalnih certifikata kojima im omogućava zaštitu i sigurnost u svijetu elektroničkih transakcija. Digitalnim certifikatima primarno omogućujemo primjenu elektroničkog potpisa, kojim štitimo integritet i cjelovitost sadržaja koji potpisujemo te autentikaciju na elektroničke servise, ovisno o zahtijevanoj namjeni te stupnju sigurnosti.

U sve prisutnijem digitaliziranom poslovanju vlastoručno potpisivanje dokumenata polako postaje prošlost, a sve se više koristi e-potpis. Pritom treba voditi računa da koristimo e-potpis na siguran način te se zato pouzdajemo u treće strane povjerenja, poput Fine, koje nam omogućuju stabilnost te usklađenost s regulativom, standardima, kako sami poduzetnici o tome ne bi trebali brinuti. Za osiguranje dugoročnosti elektroničkih potpisa oportuno je primjenjivati vremenski žig, slijednu uslugu povjerenja. Uz njega sve svoje važne dokumente, račune i podatke korisnik ovjerava na dulji period, odnosno jamči nam neovisno vrijeme i valjanost potpisa te zaštite dokumenta i mnogo godina nakon njegova nastanka. Za neovisnu validaciju bilo kojeg e-potpisa, bilo kojeg izdavatelja s EU trusted liste, koristi se servis Fina validator, koji daje tri vrste izvještaja, ovisno o traženoj detaljizaciji. Kombinacija usluga povjerenja nedvojbeno daje potvrdu sigurnog digitalnog poslovanja.

24sata: Digitalizacija društva jedan je od glavnih preduvjeta za ulazak u industriju 4.0. Što sve Fina nudi u tom pogledu?

Fina poduzetnicima nudi uistinu cjelokupan proces digitalizacije. Od pohrane papirne dokumentacije do potpune dematerijalizacije i isporuke elektroničkih rješenja, u skladu s najvećim stupnjem zaštite vezanim uz dugoročno sigurno elektroničko poslovanje i sofisticirana arhivska rješenja. Kao kvalificirani pružatelj usluga povjerenja, svojim korisnicima nudi različita rješenja kojima im omogućava zaštitu i sigurnost u svijetu elektroničkih transakcija. No Fina ima značajnu ulogu i u digitalizaciji državne digitalne infrastrukture, što se također reflektira u sve većoj pismenosti i stupnju digitalizacije građana i poduzetnika. Fina je jedan od pružatelja dijeljenih usluga, u skladu sa Zakonom o državnoj informacijskoj infrastrukturi. Ovdje ću primarno spomenuti platformu eGrađani, kojom upravlja Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, unutar koje Fina ima ključnu ulogu u segmentu razvoja i održavanja nacionalnog identifikacijskog i autentikacijskog sustava (NIAS), putem kojeg se pristupa na više od 100 usluga danas dostupnih na toj platformi.

Trenutno je na sustavu eGrađani više od 1,5 milijuna jedinstvenih korisnika, a samo u tekućoj godini ostvaren je rast broja korisnika za 34%. Paralelno su tu projekti ePristojbe, zatim ePoslovanje i eOvlaštenja, koje kroz istu platformu koriste i poduzetnici. Zatim sustav START, platforma putem koje se u potpunosti online pokreće poslovanje, te Centralna platforma za razmjenu e-računa za javni sektor. Obje su platforme u ingerenciji Ministarstva gospodarstva, a Fina im je operativni voditelj i u svim navedenim sustavima provodi ključne aktivnosti vezane za digitalizaciju javnih usluga i društva u cjelini.

24sata: Koliko je, prema vašemu mišljenju, potrebno još vremena da Hrvatska postane zaista digitalno društvo i u kojim je segmentima (državnim, privatnim, javnim) važno uložiti dodatni napor da se to i ostvari?

Gdje smo kao digitalno društvo u odnosu na EU, detaljno je analizirano i vrednovano kroz DESI indekse, indekse digitalnoga gospodarstva i društva, koji se svake godine procjenjuju i objavljuju kroz službena izvješća. Zbog toga ni ne treba mnogo nagađanja jer su to adekvatno analizirani podaci digitalizacije u cjelini našeg društva. Indeks svake godine obuhvaća sve više pokazatelja koji utječu na kvantitativne pokazatelje stupnja digitalizacije pojedine države na razini EU, a kako bi se uzela u obzir najnovija tehnološka dostignuća.

Trenutno je dostupan podatak da smo na 19. mjestu u ukupnom poretku svih zemalja Europske unije. A to bi trebalo biti bolje i tome treba težiti. Od svih kategorija, Hrvatska ostvaruje najbolji rezultat u integraciji digitalne tehnologije u poduzećima. Dakle, 23% poduzeća je s visokom i vrlo visokom razinom digitalnog intenziteta, što je gotovo u okviru prosjeka cijele EU. No razmjerno su niži rezultati u razvoju e-usluga javne uprave. Međutim, nastavno na napore protekle i ove godine, a vezano za modernizaciju i unapređenje e-usluga kroz platforme eGrađani, e-Pristojbe, e-Poslovanje, START, e-Račun za državu i slično, primjetno je povećanje dostupnih usluga te povećanje broja njihovih korisnika. Navedeno će također vjerojatno pridonijeti pozitivnom pomaku u mjerljivim rezultatima stupnja digitalizacije našeg društva u globalu.

Konferenciju organiziraju 24sata i Kvaka24, a prijave za sudjelovanje su otvorene. Osigurajte i vi na vrijeme svoje mjesto jer je broj u dvorani ograničen. Sve o konferenciji pratite na službenoj stranici ili na Facebooku.

Programski partner konferencije: HSM - Salesforce Consulting Partner

Partneri konferencije: HEP, Raiffeisenbank Hrvatska, Fina, Hrvatska gospodarska komora, LEAPWISE, Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije, Croatia osiguranje, Hrvatski Telekom, KONČAR i Stega Tisak.