Član HDZ-a im mjesečno uplati 3 kune, a svi mi 2,833 milijuna

Ima li stvarno HDZ skoro 211.000 članova? Upravo je to utvrđeni broj koji će imati pravo glasa što je izazvalo i kontroverze jer se Ivan Penava požalio da nemaju toliki broj članova pa je teško skupiti 10.500 potpisa za predsjedničku kandidaturu, a oko 6340 potpisa za potpredsjednika stranke.

Glavni tajnik stranke Gordan Jandroković je pak na to odgovorio da je taj broj definiran stranačkim statutom i pravilima za izbore, te da su pravila takva.

No, da nešto s brojem članova u HDZ-u ne štima, jasno je kada se pogledaju i izvješća o uplaćenim članarinama. Da HDZ ovisi od njih, unatoč takvoj masovnosti članova, nosio bi "gaće na štapu" i ne bi imao ni za osnovno funkcioniranje stranke.
U zadnjem financijskom izvješću, za 2018. godinu, navedeno je da je HDZ od članarina prikupio rekordnih 7,6 milijuna kuna. I to je veliki pomak u odnosu na prethodne godine. Primjerice, 2014. godine su od članarina skupili tek 3,2 milijuna kuna. Otad prihod od članarine iz godine u godinu polako raste. No i posljednjih 7,6 milijuna od članarina znači da je prosječno svaki od 211.000 članova mjesečno uplati tek tri kune članarine.

A to je izuzetno mali prosjek s obzirom na pravila. Svih HDZ-ovi dužnosnici moraju uplaćivati pet posto od plaće. Tako primjerice, Andrej Plenković koji vodi stranku treba mjesečno uplatiti 1100 kuna, a saborski zastupnik stranke s prosječnom plaćom od 15.000 kuna oko 750 kuna. To bi značilo da samo 55 saborskih zastupnica i zastupnika treba osigurati skoro pola milijuna kuna godišnje. A gdje su još svi ministri, ravnatelji, direktori u državnim i lokalnim poduzećima, gradonačelnici, načelnici, njihovi zamjenici. Ako svi redovno uplaćuju pet posto svoje plaće, HDZ bi trebao plivati u novcu.

Nadalje, svaki zaposleni član ili umirovljenik s prihodom višim od 3000 kuna treba uplatiti 10 kuna članarine. Oni umirovljenici koji imaju mirovinu manju od 3000 kuna, trebaju platiti pet kuna članarine. Jedino su nezaposleni, studenti i đaci oslobođeni plaćanja članarine, ali je logična pretpostavka da su te tri skupine ipak manjina u stranačkoj mašineriji.
Ponovimo, svi ti članovi uplate tek prosječno tri kune mjesečno. Da svi oni uplate samo deset kuna mjesečno, HDZ bi godišnje imao 25,3 milijuna kuna, a ne 7,6 milijuna kuna od članarine.

S druge strane, zakoni su takvi da stranke dobivaju novac i iz državnog i lokalnih proračuna srazmjerno broju zastupnika. I od tog javnog novca koji pune porezni obveznici dolazi glavnina prihoda i HDZ-a, ali i ostalih stranaka. HDZ kao najveća stranka, s najviše zastupnika u Saboru i najvećim ukupnim brojem vijećnika u regionalnoj i lokalnoj upravi dobiva 34 milijuna kuna iz državnog i lokalnih proračuna. To im čini 80 posto prihoda. Iz državnog proračuna dobiju godišnje 20,3 milijuna kuna, a lokalnih 13,7 milijuna kuna.

Naspram tri kune koliko u prosjeku uplati mjesečno član HDZ-a u stranačku blagajnu, svi ostali građani HDZ-u uplate u prosjeku 2,883 milijuna kuna mjesečno iz svojih poreza i prireza. Na stranačkim izborima nije zabranjeno pravo glasa ni onima koji ne plaćaju članarinu..