U SRBO slaviji sav novac je iz Hrvatske odlazio i beograd !! Tako da i gradnje bilo čega već prije raspada srboslavije su propadale i kasnije sve te projekte su kupile sumnjivi investitori ili kriminalci !!
OnajPraviJa
15.3.2026.
Uređivanje komentaraOdustani
Hahahahaha, a sad ide u domoljubnu korupciju....
Ne
Nevolimparizer
15.3.2026.
Uređivanje komentaraOdustani
Ako je sav novac za vrijeme Jugoslavije odlazio u Beograd, kako objašnjavaš sve tvornice i pogone koji su u Hrvatskoj napravljeni i obnovljeni za vrijeme Jugosl
avije? Napominjem da su Slovenija i Hrvatska bile gospodarski, industrijski, poljoprivredni i općenito ekonomski najnaprednije od svih saveznih država.
Prikaži još ↓
kr
krkanero
15.3.2026.
Uređivanje komentaraOdustani
kroatinac,laprdaš na entu.
9A
9A
15.3.2026.
Uređivanje komentaraOdustani
Hrvatska je imala ogromnu industriju u Jugoslaviji. I kao što ti je već rečeno, da je novac odlazio ne bi postojao Brodosplit, Uljanik, Đuro Đaković, Končar, IN
A, RIZ itd. neuki čovječe. A nakon smrti Tita, cijela Juga je ušla u dužničku krizu, no večina tih tvornica je i dalje radila do raspada Juge. A nakon toga ZNA SE...
Prikaži još ↓
ti
teorije istine
15.3.2026.
Uređivanje komentaraOdustani
Haha ovaj tkz croat trkelja a rodil se prije 20 let... Sad u Hr imamo sve hrvatsko, njemacki telekom,njemacke austrijske banke, francusku mljekaru, voce povrce
spanjolsko, grcko egipatsko, madarsku naftu, zidovske trg. centre, i kao slag na tortu pol tibeta radne snage... Eto decec pa ti vidi..
Prikaži još ↓
Croatia # niste vi u stanju okrecit sto vam je Tito poklonio a srpska puska oslobodila,nego ste se jos zaduzili preko 60 milijardi i sve rasprodali,pa kazu daj
konjusaru drzavu na upravljanje 🫣🫣🫣🫣
Prikaži još ↓
MM
Mrki Medo
15.3.2026.
Uređivanje komentaraOdustani
Iz gornjeg popisa je uočljivo da je većina velikih industrijskih tvrtki stvorena u doba slobodnog tržišta, kao posljedica industrijalizacije Austro-Ugarske koje
je Hrvatska bila dio. Subjekti koji su nastali kasnije nastali su kao posljedica i prirodni razvoj te industrijalizacije, a sve je prekinuto nasilnom nacionalizacijom i planskom ekonomijom koja je kasnije usljedila.
Prikaži još ↓
kanta
15.3.2026.
Uređivanje komentaraOdustani
Naravno da je novac odlazio u Beograd. Ne sve, ali dobar dio je svakako morao. I onda se to raspoređivalo, i ništa neobično da manje razvijeni krajevi dobiju ve
ći dio kolača, a to su bile zabiti jugoistočno od nas. I danas je isto, samo novac ide u Zagreb, a nakon toga kamo odrede vladajući. Dobrim dijelom ide tamo gdje su njihove podružnice lokalno na vlasti i sasvim slučajno su to najnerazvijeniji krajevi
Prikaži još ↓
MM
Mrki Medo
15.3.2026.
Uređivanje komentaraOdustani
Belišće, Belišće (1884.); Koestlin, Bjelovar (1905.); Čakovečki mlinovi, Čakovec (1893.); Čateks, Čakovec (1874.); Međimurska trikotaža, Čakovec (1923.); MTČ, Č
akovec (1923.); Vajda, Čakovec (1911.); Belje, Darda (1911.); Dalit, Daruvar (1905.); Daruvarska pivovara, Daruvar (1893.); Pamučna industrija, Duga Resa (1884.); Dalmacija, Dugi Rat (1908.); Đakovština, Đakovo (1921.); DIK, Đurđenovac (1895.); Karlovačka pivovara, Karlovac (1854.); KIO, Karlovac (1903.); Lola Ribar (osnovana pod imenom Tulić Mlin), Karlovac (1932.); Cemex, Kaštela (1904.); TOP, Kerestinec (1922.); Podravka, Koprivnica (1934.); Brodogradilište Kraljevica (1729.); Mlinar, Križevci (1903.); Cetina, Omiš (1930.); Drava tvornica žigica, Osijek (1856.); Kandit, Osijek (1920.); Karolina, Osijek (1909.); Osječka pivovara, Osijek (1856.); Saponia, Osijek (1894.); Tvornica šećera, Osijek (1905.); Gavrilović, Petrinja (1690.); IGM Ciglana, Petrinja (1920.); Sardina, Postire (1907.); Zvečevo, Požega (1921.); Brionka, Pula (1942.); Brodogradilište Uljanik, Pula (1856.); Istra cement, Pula (1925.); Brodogradilište 3. Maj (osnovano pod imenom Kvarnersko brodogradilište), Rijeka (1892.); Torpedo, Rijeka (1853.); Tvornica papira, Rijeka (1821.); Viktor Lenac, Rijeka (1896.); Mirna, Rovinj (1877.); Tvornica duhana Rovinj, Rovinj (1872.); Div tvornica vijaka, Samobor (1884.)
Prikaži još ↓
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu 24sata te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona .