Dvije članice NATO-a opet zveckaju oružjem: Turska šalje vojsku, Grčka se naoružava

Napetosti između Grčke i Turske ponovno rastu. Atena optužuje Ankaru za povrede zračnog prostora, sporne pomorske poteze i jačanje vojnih snaga uz obalu, dok turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan traži da Grčka prekine militarizaciju otoka u Egejskom moru, piše Deutsche Welle.

Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan poručio je da grčko vojno jačanje predstavlja sigurnosni problem za Tursku, čime je dodatno zaoštrena retorika između dviju članica NATO-a. Grčka se istodobno ubrzano naoružava. Krajem kolovoza sklopila je s Izraelom višemilijunski ugovor o sustavu protuzračne i proturaketne obrane poznatom kao Ahilov štit, dok Ankara taj potez promatra kao dio šireg pokušaja ograničavanja turskog utjecaja u istočnom Mediteranu.

Napetosti dodatno podižu vojne vježbe. Turska je nedavno održala veliku pomorsku vježbu Morski vuk, u kojoj je sudjelovalo oko 100 brodova, 50 zrakoplova i 14.000 vojnika. Nakon toga pojavile su se informacije da je Ankara rasporedila brigadu od oko 2000 komandosa na obalu nasuprot grčkog otoka Samosa.

Prema mišljenju grčkog analitičara i novinara Johna Psaropoulosa, riječ je isključivo o samoobrani: "Iz grčke perspektive, destabilizacija regije oko Ukrajine, a sada i u Perzijskom zaljevu i na Crvenom moru, loša je vijest za obuzdavanje ovog sukoba s Turskom." Zbog tih sukoba nastala je "atmosfera bezakonja", u kojoj je "rat normaliziran".

Novinar Psaropoulos žali se da se sukobu s Turskom u Europi i Njemačkoj pridaje malo pažnje. No što se dulje sukobi ostavljaju neriješenima, veća je vjerojatnost da će dugoročno nastati ozbiljni problemi. "Grčka Tursku smatra potencijalnom Rusijom. Percepciju prijetnje koju Europa danas ima prema Rusiji, Grčka već dugo ima prema Turskoj", kaže on.

Jedno od ključnih spornih pitanja i dalje su teritorijalne vode. Grčka tvrdi da prema međunarodnom pravu ima pravo proširiti ih na 12 nautičkih milja, dok je turski parlament još ranije poručio da bi takav potez mogao smatrati razlogom za rat. Sporni su i pojedini otoci i hridi, energetski projekti te planirani morski parkovi. Atena tvrdi da Turska pokušava širiti svoj utjecaj kroz doktrinu Plava domovina, dok Ankara odbacuje grčke teritorijalne zahtjeve. Dodatnu napetost stvara i planirani energetski kabel između Grčke, Cipra i Izraela. Turska tvrdi da projekt ne može prolaziti kroz područja na koja Ankara polaže prava bez njezina pristanka.

Ronald Meinardus doktorirao je na ovu temu i već dugo živi u Grčkoj. Danas radi kao znanstveni suradnik u atenskom think tanku ELIAMEP. "Nema suglasnosti oko toga što je zapravo sporno, niti oko toga kako te sporne točke treba riješiti", kaže on. Sukob je u pat-poziciji.

Stručnjaci ipak ne očekuju otvoreni rat. Obje zemlje članice su NATO-a, a dio analitičara smatra da je zaoštrena retorika namijenjena i domaćoj političkoj publici. No nakon kratkog razdoblja smirivanja jasno je da su odnosi Atene i Ankare ponovno ušli u osjetljivu fazu.

Politolog Hüseyin Bağcı iz Ankare, međutim, pokušava smiriti situaciju: "Između Turske i Grčke ne bi moglo doći do vojnog sukoba jer su obje strane članice NATO-a i to ne mogu učiniti. To je obiteljski sukob i njega treba riješiti unutar NATO-a, ali i unutar Europske unije."