TJELESNE REAKCIJE
Evo zašto se kapak trza, otkud štucanje, zašto se koža ježi...
Ljudsko tijelo svakodnevno reagira na načine koje često ni ne primjećujemo – od naježene kože i zijevanja do trzanja prije sna ili drhtanja na hladnoći. Iako su mnoge od tih reakcija potpuno automatske, one imaju važnu ulogu u prilagodbi organizma okolini. Neke su se razvile kroz evoluciju kako bi ljudima olakšale preživljavanje u različitim uvjetima. Znanstvenici danas razumiju dio tih pojava, no mnoge tjelesne reakcije i dalje ostaju misterij
Donosimo objašnjenja neobičnih tjelesnih reakcija koje svakodnevno doživljavamo:
1. NAJEŽENA KOŽA. Pojavljuje se kada je čovjeku hladno ili kada doživi snažne emocije poput šoka, straha ili oduševljenja. Do ove reakcije dolazi zbog sitnih mišića na dnu dlačnih folikula koji se stežu i podižu dlačice na tijelu. Riječ je o automatskoj reakciji organizma koju ne možemo kontrolirati. Znanstvenici vjeruju da je taj mehanizam nekada pomagao životinjama da izgledaju veće i opasnije u prijetećim situacijama.
2. ŠTUCANJE. Nastaje kao lančana reakcija u tijelu. Najprije dolazi do naglog i nevoljnog stezanja dijafragme, mišića koji pomaže pri disanju. Zatim se glasnice brzo zatvaraju, što stvara prepoznatljiv zvuk „hik”. Iako ponekad može biti simptom zdravstvenih problema, štucanje je najčešće posljedica prejedanja, uzbuđenja ili konzumiranja gaziranih pića.
3. REFLEKS KOLJENA. Kada liječnik lagano udari čekićem ispod koljena, noga se automatski trzne prema naprijed. Taj se odgovor naziva refleks koljena ili refleks patelarnog tetiva. Udarac isteže tetivu ispod koljena, nakon čega leđna moždina šalje signal mišićima natkoljenice da se stegnu. Ovaj refleks važan je za održavanje ravnoteže i pravilnog funkcioniranja živčanog sustava.
4. NABORANI PRSTI U VODI. Dug boravak u vodi može uzrokovati da prsti na rukama i nogama postanu naborani. Znanstvenici su nekada vjerovali da se to događa zbog promjena tekućine u tijelu tijekom kontakta s vodom. No novija istraživanja sugeriraju da je riječ o prilagodbi koja ljudima pomaže bolje držati predmete kada su mokri. Takva reakcija mogla bi imati važnu ulogu u snalaženju i kretanju u vlažnim uvjetima.
5. TRZANJE U SNU. Neposredno prije nego što osoba zaspi, može osjetiti kao da propada ili pada, nakon čega tijelo naglo trzne i probudi je. Ova pojava naziva se hipnički trzaj i vrlo je česta. Točan uzrok još nije potpuno razjašnjen, ali znanstvenici vjeruju da je povezan s prirodnim usporavanjem živčanog sustava tijekom uspavljivanja. Tada tijelo može nevoljno reagirati kratkim i iznenadnim pokretom.
5. 'ZAMRZNUTI' MOZAK. Naglo jedenje sladoleda ili ispijanje vrlo hladnog pića može izazvati kratku, oštru bol u glavi poznatu kao „brain freeze”. Do toga dolazi kada hladnoća naglo dotakne nepce, što uzrokuje brzo sužavanje i širenje krvnih žila. Mozak tada tu reakciju tumači kao glavobolju. Iako neugodan, ovaj osjećaj obično traje samo nekoliko sekundi.
6. ISPUŠTANJE PLINOVA. Plinovi iz probavnog sustava oslobađaju se iz debelog crijeva u obliku vjetrova. Nastaju zbog zraka koji unosimo tijekom jela, ali i tijekom procesa razgradnje hrane u organizmu. Neugodan miris pojavljuje se zbog kombinacije plinova poput metana, ugljikova dioksida i vodika s drugim tvarima u crijevima. Iako može biti neugodna, ova je pojava potpuno prirodan dio probave.
7. TRNCI U RUKAMA I NOGAMA. Neugodan osjećaj trnaca, poznat kao „iglice”, često se javlja kada neki dio tijela „utrne”. To se obično događa zbog neugodnog položaja tijela koji privremeno uspori protok krvi ili pritisne živce. Nakon što se položaj promijeni, živci ponovno počinju normalno funkcionirati pa se pojavljuje peckanje ili trnci. Ova reakcija zapravo je signal tijela da treba promijeniti položaj.
8. BOL U BOKU TIJEKOM TRČANJA. Oštra bol u boku koja se često javlja tijekom trčanja poznata je kao „side stitch”. Znanstvenici smatraju da nastaje zbog grča dijafragme uzrokovanog umorom i naporom tijekom aktivnosti. Druga teorija kaže da bol može biti povezana sa slabijim mišićima trupa koji ne pružaju dovoljnu potporu tijelu. Iako je neugodna, ova pojava uglavnom nije opasna i prolazi nakon odmora.
9. GRČ U NOZI. Snažan i iznenadan grč u nozi često se javlja tijekom ili nakon fizičke aktivnosti. Najčešći uzroci su dehidracija i manjak važnih minerala poput kalcija i kalija. Takva stanja mogu nadražiti živce povezane s mišićima i izazvati bolni grč. Iako neugodni, grčevi obično prolaze nakon istezanja i odmora.
10. KRULJENJE ŽELUDCA. Kada želudac i tanko crijevo nekoliko sati ostanu prazni, počinju se stezati kako bi uklonili ostatke hrane i bakterije iz probavnog sustava. Te kontrakcije nastaju zbog električnih refleksa u tijelu. Vibracije koje pritom nastaju proizvode poznato kruljenje želuca, osobito kada smo gladni. Ova pojava potpuno je normalan dio probavnog procesa.
11. TRZANJE KAPKA. Povremeno trzanje kapka česta je i uglavnom bezopasna pojava. Znanstvenici još uvijek nisu potpuno sigurni zašto do nje dolazi, ali smatra se da je povezana sa stresom, umorom ili pretjeranim unosom kofeina. Sitni grčevi mišića oko oka obično traju kratko i nestaju sami od sebe. Odmor i smanjenje stresa često mogu pomoći u ublažavanju ove neugodne reakcije.
12. KIHANJE NA JAKO SVJETLO. Neki ljudi kihnu čim pogledaju u sunce ili jako svjetlo. Ova pojava poznata je kao fotični refleks kihanja i pogađa između 18% i 35% populacije. Znanstvenici vjeruju da kod tih osoba dolazi do „miješanja” signala između živaca oka i lica, što pokreće kihanje. Iako može biti neobično, riječ je o bezopasnoj i prilično čestoj reakciji tijela
13. ZIJAVANJE. Znanstvenici su nekoć vjerovali da je zijevanje način na koji tijelo unosi više kisika. Danas se smatra da zijevanje pomaže u hlađenju mozga, povećava budnost i može služiti kao oblik komunikacije među ljudima. Upravo zato je zijevanje često „zarazno” kada vidimo drugu osobu kako zijeva. Iako djeluje jednostavno, ova reakcija tijela još uvijek nije potpuno istražena.
14. DRHTANJE. Drhtanje je prirodna reakcija tijela na hladnoću. Kada temperatura tijela padne, mišići se brzo i nevoljno stežu te opuštaju kako bi proizveli toplinu. Na taj način organizam pokušava održati stabilnu unutarnju temperaturu i zaštititi tijelo od pothlađivanja. Iako je često povezano s hladnoćom, drhtanje se može pojaviti i zbog straha, stresa ili povišene temperature.
