Austrijski povjesničar Hans Taeuber uvjeren je da je napokon otkrio ime čovjeka koji se u Otkrivenju spominje pod brojem 666 poznatom i kao - 'broj zvijeri'...
Biblijski misterij: Ovo je čovjek koji se krije iza - 'broja zvijeri'
Povjesničari već godina pokušavaju odgonetnuti na koga je Ivan (autor Otkrivenja) mislio kada je u svojem djelu napisao da je '666 broj zvijeri'. S obzirom na progone kršćana u Rimskom Carstvu, taj se pojam najčešće povezivao s rimskim carevima poput Nerona, Domicijana ili Hadrijana. No, povjesničar s Bečkog sveučilišta uvjeren je kako je napokon dokučio ime osobe koju je Ivan oslovio s 'brojem zvijeri'.
Prema njegovim je uputama studentica Diana Altmann kreirala program koji sva poznata imena iz Male Azije te iz vremena u kojem je napisano Otkrivenje povezuje s brojevima. Naime, u davna su se vremena svakom slovu grčkog alfabeta pripisivali brojevi, a ta se metoda, između ostaloga, koristila i kao vrsta šifriranja. Svako je slovo imalo određenu vrijednost koje bi se onda zbrajale i tako bi se došlo do vrijednosti tj. šifre za određeno ime.
Otrkiće u suprotnosti s povijesnim činjenicama
- Naša metoda omogućila nam je da svaku 'brojčanu šifru' povežemo s listom antičkih imena čija bi im vrijednost odgovarala, objasnio je Taeuber. U 13. poglavlju Otkrivenja spominje se 'zvijer' kojoj je 'zmaj' (sotona) dao veliku moć i čiju sliku svi moraju štovati.
- Ovdje je mudrost. Tko ima um neka izračuna broj zvijeri, jer on je čovjekov broj. Njen broj je 666, stoji u Otkrivenju.
Program koji su razvili Taeuber i Altmann doveo ih je do imena 'Ulpije' što je prezime cara Marka Ulpija Trajana koji je vladao od 98. do 117. godine.
Ono što je posebno interesantu u kontekstu ovog pronalaska je činjenica da je Trajan u povijesti upamćen kao vrlo dobar vladar. On je bio prvi rimski car koji nije bio iz Italije (rođen je u Iliriku), a u njegovo je doba Rimsko Carstvo doseglo najveći teritorijalni opseg i moć. Upravljao je najvećom vojskom u povijesti carstva, a upamćen je ostao i kao veliki reformator koji je poticao građevinu, a implementirao je i sustave socijalne pomoći. To mu je pak donijelo reputaciju jednog od takozvanih 'Pet dobrih careva' koji su vladali u godinama mira i prosperiteta na Mediteranu.
[Izvor: derStandard.at]