Crna rupa: Zemlja više nije ravna ploča, sada je - krafna! | 24sata
Obavijesti

Viral

Komentari 115

Crna rupa: Zemlja više nije ravna ploča, sada je - krafna!

Crna rupa: Zemlja više nije ravna ploča, sada je - krafna!
1

Zagovornici sulude teorije tvrde da planet ima oblik torusa, odnosno velike šuplje krafne s rupom u sredini. No rupa je nevidljiva jer se svjetlo savija i prati liniju kruga

VIDEO

Ideje pojedinaca o tome kako planet Zemlja izgleda ovih dana dobile su pojačanje. Zemlja nije ni ravna ni okrugla, nego je zapravo velika šuplja krafna.

Tako barem tvrde pobornici teorije koju je 2012. godine razradio čovjek pod nadimkom Varaug. Ideju su 2008. isprva s podsmijehom lansirali pobornici teorije da je Zemlja ravna ploča, ali tvrdili su da je to pošalica. Izvjesni Varaug si je dao truda pretvoriti je u teoriju i prikupiti sljedbenike. Na američkim internetskim forumima povjerovalo mu je više stotina ljudi. Nije objavio puno ime i prezime, ali je zato zaključio da Zemlja ima oblik tzv. torusa, odnosno velike šuplje krafne s rupom u sredini. Ljudi rupu ne mogu vidjeti jer se svjetlo savija i prati liniju kruga.

- Radio valovi se reflektiraju od atmosfere - zato nam ne treba više tornjeva kako bismo emitirali radio valove na većim udaljenostima. Svjetlosni valovi reagiraju na sličan način. Kad pogledamo oko sebe, svjetlo se smanjuje kako putuje i dok dođe do atmosfere toliko je oslabjelo da se može reflektirati. Svjetlost tad dođe do drugog kuta atmosfere i svaki put zavija. To odaje dojam da je Zemlja ravna ili blago zavijena - objasnio je Varaug na američkom ravnozemljaškom forumu.

Ima objašnjenje i za gravitaciju, iako taj problem očito nije baš detaljno proučio.

- Zamislite šuplju krafnu. Zamislite krafnu s marmeladom. Gravitacija ide prema marmeladi - tvrdi on. Znanstvenici su se čak potrudili ponuditi objašnjenja koja ruše teoriju, pa je tako dr. Anders Sandberg s Oxforda rekao da bi gravitacija na takvom nebeskom tijelu bila jača oko polova, a znatno slabija oko unutarnjeg i vanjskog ekvatora. Ljudi blizu polova imali bi dvostruka godišnja doba, a nebo bi izgledalo drugačije zbog debljeg sloja oblaka.

Astrofizičarka dr. Tabetha Boyaijan ustvrdila je kako na takvom planetu ne bi bilo dana i noći, a upitno je kako bi izgledali izlasci i zalasci Sunca.

- Sunčeve zrake dolazile bi do Zemlje neravnomjernije pa bi i godišnja doba malo ‘podivljala’. Vjetrovi bi puhali tako snažno da bi život na planetu bio vrlo težak - rekla je.

U Hrvatskoj ima pojedinaca koji smatraju da je Zemlja ravna ploča, a na Facebooku ih se u istoimenoj grupi unazad tri godine okupilo oko 1600. Pobornika teorije o krafni koja pluta svemirom još nemamo, no kako Hrvatska ne voli kaskati za svijetom, možemo ih uskoro očekivati.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 115

VIDEO

Nova optička iluzija: Je li ovo na fotografiji zid ili pak rijeka?
ŠTO VI VIDITE?

Nova optička iluzija: Je li ovo na fotografiji zid ili pak rijeka?

Optičke iluzije javljaju se iz dana u dan, a ni ova najnovija nije izbjegla veliku pažnju korisnika interneta. U pitanju je dilema - zid ili jezero, a bit će vam jasnije dok pogledate fotografiju...

Prema dijelovima lica i prstiju odredite veličinu vagine ili penisa potencijalnog partnera
LAKŠE DO ZADOVOLJSTVA

Prema dijelovima lica i prstiju odredite veličinu vagine ili penisa potencijalnog partnera

Drevna mudrost priznaje da nije baš sve u dužini i debljini, već postoje tehnike i položaji u seksualnom činu zahvaljujući kojima uz puno vježbanja i prilagodbe jedno drugom možemo nadoknaditi nedostatke
Studentica Ira ima dijabetes, a alergična je na inzulin! Uporni tata smislio moguće rješenje
VIDEO: RIJETKOST U HRVATSKOJ

Studentica Ira ima dijabetes, a alergična je na inzulin! Uporni tata smislio moguće rješenje

Nakon primjene inzulina, Ira Mareković dobila je bolne kvrge koje su joj smetale i u kretanju. Roditelji su našli rješenje: inhalacijski inzulin. Doza stoji 1100 eura