VELIKA LISTA
FOTO Deset država s najvišom stopom nasilnog kriminala: Za neke ćete se iznenaditi što su tu
Ovdje se svakodnevni život često odvija u sjeni organiziranog kriminala, sukoba bandi i raširene korupcije. Za pojedine od ovih država zapadne vlade svojim građanima izdaju najstroža upozorenja i savjetuju da ondje uopće ne putuju. Razlike u sigurnosti među državama mogu biti goleme. U nekim zemljama stopa namjernih ubojstava je čak 60 ili više puta viša nego u Hrvatskoj. Krenimo s 'opasnom' listom...
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Procjena razine nasilja na globalnoj razini složen je zadatak koji se oslanja na podatke brojnih međunarodnih i nacionalnih institucija. Organizacije poput Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) prikupljaju i analiziraju podatke o kriminalitetu, pri čemu se stopa namjernih ubojstava, broj žrtava ubojstva na 100.000 stanovnika, često koristi kao jedan od najvažnijih međunarodno usporedivih pokazatelja smrtonosnog nasilja. Međutim, podaci se razlikuju ovisno o izvoru, definicijama i metodologiji, a u pojedinim državama postoje ozbiljne praznine u službenoj statistici.
Procjena razine nasilja na globalnoj razini složen je zadatak koji se oslanja na podatke brojnih međunarodnih i nacionalnih institucija. Organizacije poput Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) prikupljaju i analiziraju podatke o kriminalitetu, pri čemu se stopa namjernih ubojstava, broj žrtava ubojstva na 100.000 stanovnika, često koristi kao jedan od najvažnijih međunarodno usporedivih pokazatelja smrtonosnog nasilja. Međutim, podaci se razlikuju ovisno o izvoru, definicijama i metodologiji, a u pojedinim državama postoje ozbiljne praznine u službenoj statistici.
Unatoč tim ograničenjima, dostupni podaci pokazuju da su Latinska Amerika i Karibi posljednjih godina regije s najvišom prosječnom stopom ubojstava u svijetu. Istodobno, unutar same regije postoje velike razlike među državama, a trendovi se brzo mijenjaju. Dok su neke zemlje posljednjih godina ostvarile značajno smanjenje nasilja, druge su doživjele naglu eskalaciju povezanu s organiziranim kriminalom, trgovinom drogom, slabim institucijama i sukobima kriminalnih skupina.
Venezuela: dugotrajna kriza sigurnosti i slabost institucija - Venezuela se već godinama suočava s ozbiljnim problemom nasilnog kriminala, organiziranog kriminala i slabosti institucija. Procjenu njezine trenutačne stope ubojstava teško je pouzdano usporediti s drugim državama jer Venezuela ne objavljuje redovite i dovoljno pouzdane službene nacionalne podatke. InSight Crime u svojoj analizi za 2025. nije uspio dobiti službene podatke o ubojstvima, a zbog ograničene dostupnosti neovisnih izvora nije objavio pouzdanu nacionalnu stopu. Venezuelska sigurnosna situacija uključuje djelovanje organiziranih kriminalnih skupina, krijumčarenje droge, ilegalno rudarenje, korupciju i ozbiljne probleme u funkcioniranju pravosudnog sustava. Caracas je povijesno bio među najproblematičnijim urbanim područjima zemlje, iako se razina nasilja tijekom vremena mijenjala.
Sigurnosna situacija i dalje je dovoljno ozbiljna da američki State Department Venezuelu svrstava u nivo 3 – 'Ponovno razmotrite putovanje'. Upozorenje se odnosi na rizike povezane s kriminalom, otmicama, terorizmom, zdravstvenom infrastrukturom i drugim sigurnosnim čimbenicima. Za pojedina područja, uključujući dijelove uz granicu s Kolumbijom, vrijedi strože upozorenje nivo 4 – 'Ne putujte tamo'.
Trinidad i Tobago: nasilje povezano s kriminalnim skupinama - Trinidad i Tobago posljednjih desetljeća ima ozbiljan problem s nasilnim kriminalom, posebno ubojstvima povezanima sa sukobima kriminalnih skupina. Nasilje je osobito izraženo u pojedinim urbanim područjima, uključujući Port of Spain i okolne zajednice. Kriminalne skupine se natječu za kontrolu nad teritorijem, tržištima droge i drugim ilegalnim aktivnostima. Zemljopisni položaj države također je čini važnom tranzitnom točkom u regionalnim mrežama krijumčarenja droge.
Iako se dugoročno može govoriti o ozbiljnom problemu nasilja, nije precizno opisivati trend kao neprekidni rast još od 1990-ih, jer su stope tijekom tog razdoblja značajno oscilirale. Također, izvanredna stanja nisu bila kontinuirana pojava, nego su vlasti pojedine izvanredne mjere uvodile u razdobljima nagle eskalacije nasilja.
Južnoafrička Republika: visoka razina nasilnog kriminala unatoč poboljšanju -Južnoafrička Republika i dalje ima vrlo visoku razinu nasilnog kriminala u usporedbi s drugim državama. Problem uključuje ubojstva, oružane pljačke, napade i druge oblike nasilnog kriminala. Međutim, važno je naglasiti da se nacionalni trend posljednjih godina poboljšava. Tijekom prvog tromjesečja 2026., odnosno od siječnja do ožujka, zabilježeno je 5.181 ubojstvo, što je bilo 9,5 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine i 20,7 posto manje nego u istom razdoblju 2024. godine. Istodobno je smanjen i broj drugih oblika nasilnog kriminala.
Regionalne razlike ostaju vrlo velike. Pojedine pokrajine, uključujući KwaZulu-Natal, istočni Cape i zapadni Cape, i dalje imaju područja s izrazito visokim stopama nasilja. Problem dodatno pogoršavaju siromaštvo, visoka nezaposlenost, društvena nejednakost, dostupnost vatrenog oružja i prisutnost organiziranih kriminalnih skupina. Zbog toga bi bilo pogrešno tvrditi da je kriminal u Južnoafričkoj Republici jednostavno "u porastu": zemlja i dalje ima vrlo ozbiljan problem nasilja, ali najnoviji podaci pokazuju opći silazni trend u brojnim kategorijama kriminala.
Lesoto: nasilje i sukobi skupina Famo - Lesoto, mala planinska kraljevina potpuno okružena Južnoafričkom Republikom, već se godinama suočava s vrlo visokom stopom ubojstava. Jedan od specifičnih sigurnosnih problema predstavljaju sukobi skupina poznatih kao Famo. Famo je izvorno bio povezan s glazbenom kulturom Lesota, ali su se pojedine skupine tijekom vremena transformirale u organizirane kriminalne mreže. Sukobi među njima povezani su s borbom za teritorij, utjecaj i kontrolu nad ilegalnim poslovima. Pojedine kriminalne mreže povezane s Famo skupinama također su dovođene u vezu s ilegalnim rudarenjem i prekograničnim kriminalnim aktivnostima.
Nasilje nije ravnomjerno raspoređeno po cijeloj zemlji, nego je koncentrirano u određenim zajednicama i područjima. Uz sukobe kriminalnih skupina, stanovništvo se suočava i s oružanim pljačkama, krađama vozila i drugim oblicima kriminala.
Honduras: visoka, ali znatno smanjena stopa ubojstava - Honduras je povijesno bio jedna od najnasilnijih država svijeta, a osobito visok broj ubojstava bio je povezan s djelovanjem organiziranih kriminalnih skupina i uličnih bandi poput MS-13 i Barrio 18. Međutim, slika se posljednjih godina značajno promijenila. Stopa ubojstava u Hondurasu pala je na oko 25 na 100.000 stanovnika u 2024., što predstavlja znatan pad u odnosu na prethodnu godinu. Broj ubojstava smanjivao se i u najvećim urbanim područjima, iako nasilje organiziranih kriminalnih skupina i dalje predstavlja ozbiljan sigurnosni problem.
Bande u pojedinim područjima koriste iznudu, kontroliraju teritorij i sudjeluju u trgovini drogom, oružjem i drugim ilegalnim aktivnostima. Njihov utjecaj posebno je izražen u siromašnijim urbanim zajednicama. Poseban problem predstavlja nasilje nad ženama. Honduras je posljednjih godina imao jednu od najviših stopa femicida u Latinskoj Americi, iako se međunarodne usporedbe razlikuju ovisno o definiciji femicida, godini i metodologiji.
Belize: mala država s visokom stopom ubojstava - Belize ima relativno malu populaciju, zbog čega i relativno mali apsolutni broj ubojstava može rezultirati visokom stopom na 100.000 stanovnika. U 2024. godini policija je zabilježila 89 ubojstava, odnosno 21,7 žrtava na 100.000 stanovnika. Nasilje je pritom geografski koncentrirano i nije ravnomjerno raspoređeno po cijeloj državi. Belize City tradicionalno je jedno od najproblematičnijih područja, iako je stopa ubojstava u gradu tijekom posljednjih godina oscilirala i dugoročno se smanjila u odnosu na ranija razdoblja.
Organizirani kriminal, trgovina drogom, ilegalno oružje i sukobi kriminalnih skupina predstavljaju važne sigurnosne probleme. Međutim, nije opravdano tvrditi da su organizirani kriminal i nasilje bandi "sveprisutni" u cijelom Belizeu. Turisti također nisu podjednako izloženi nasilju kao stanovnici područja u kojima djeluju kriminalne skupine, iako su krađe, provale i drugi oblici oportunističkog kriminala mogući.
Jamajka: povijesno ekstremno nasilje, ali snažan pad posljednjih godina - Jamajka je desetljećima imala jednu od najviših stopa ubojstava u svijetu. Nasilje je posebno povezano s organiziranim kriminalnim skupinama, teritorijalnim sukobima, trgovinom drogom i ilegalnim vatrenim oružjem. Međutim, nije više precizno prikazivati Jamajku kao zemlju u kojoj stopa ubojstava neprestano raste. Posljednjih godina zabilježen je izrazit pad nasilja, nakon što je zemlja prethodno desetljećima imala vrlo visoke stope ubojstava.
Prema službenim podacima s Jamajke, između 1. siječnja i 16. svibnja 2026. zabilježena su 199 ubojstva, nasuprot 262 u istom razdoblju 2025., što predstavlja pad od približno 24 posto. Jamajka stoga i dalje ima ozbiljan problem nasilnog kriminala, ali aktualni trend je znatno pozitivniji nego prije nekoliko godina. To je važna promjena u odnosu na sliku zemlje koja se često temelji na njezinim povijesno vrlo visokim stopama ubojstava.
Meksiko: organizirani kriminal i nasilje povezano s kartelima - Meksiko se i dalje suočava s izrazito visokom razinom nasilnog kriminala, posebno u saveznim državama i gradovima u kojima se kriminalne skupine bore za kontrolu nad teritorijem, krijumčarskim rutama, trgovinom drogom, iznudama i drugim ilegalnim tržištima. Prema Human Rights Watchu, nacionalna stopa ubojstava iznosila je 24,9 na 100.000 stanovnika u 2023. godini, nakon 25,9 u 2022. godini. Procjene sigurnosnih analitičara sugeriraju da je značajan dio ubojstava povezan s organiziranim kriminalom, ali takve procjene nisu službena statistika i razlikuju se ovisno o metodologiji. Vatreno oružje ima vrlo veliku ulogu u nasilju. Službeni podaci pokazuju da je oko dvije trećine ubojstava u 2023. godini počinjeno vatrenim oružjem.
Problem predstavljaju i nestanci. Broj prijavljenih nestalih osoba godinama raste, a Meksiko ima više od 100.000 osoba evidentiranih u nacionalnom registru nestalih i nepronađenih, pri čemu se ukupan broj mijenja s novim prijavama, pronalascima i revizijama registra. Među državama koje su posljednjih godina posebno teško pogođene nasiljem nalaze se Colima, Guanajuato, Morelos i Baja California, iako se rangiranje mijenja iz godine u godinu.
Haiti: duboka sigurnosna i institucionalna kriza - Haiti se posljednjih godina suočava s jednom od najtežih sigurnosnih kriza na zapadnoj hemisferi. Oružane kriminalne skupine proširile su kontrolu nad velikim dijelovima Port-au-Princea i okolnih područja, dok su državne institucije oslabljene. Tijekom 2024. godine Ured UN-a za integriranu potporu Haitiju (BINUH) zabilježio je najmanje 5.626 ubijenih i 2.213 ranjenih, dok je najmanje 1.494 osoba bilo oteto. Brojke se odnose na razdoblje i metodologiju koje koristi UN te ih treba razlikovati od drugih procjena koje se mogu razlikovati u obuhvatu.
Kriminalne skupine kontrolirale su velik dio glavnog grada. UN je tijekom 2024. procjenjivao da bande kontroliraju do oko 90 posto Port-au-Princea, iako se takve procjene razlikuju ovisno o području i razdoblju. Kriza se nastavila i tijekom 2025. godine, kada se nasilje proširilo izvan glavnog grada prema područjima poput Artibonitea i Centre. UN je u razdoblju od listopada 2024. do lipnja 2025. zabilježio najmanje 4.864 ubojstva u cijeloj zemlji. Situacija je ostala izuzetno ozbiljna i tijekom 2026. godine. UN je u lipnju izvijestio da je od početka godine u nasilju kriminalnih skupina u Haitiju poginulo više od 2.300 ljudi. Nasilje je pritom i dalje zahvaćalo područja izvan tradicionalnih središta kriminalnih skupina, dok su državne institucije i sigurnosne snage imale velike poteškoće u uspostavljanju kontrole. Haiti je stoga jedan od najekstremnijih primjera kako kombinacija slabe države, kriminalnih skupina, političke nestabilnosti i borbe za kontrolu teritorija može dovesti do dugotrajne sigurnosne katastrofe.
Ekvador: dramatična eksplozija nasilja nakon dugog razdoblja relativne stabilnosti - Ekvador je posljednjih godina doživio jedan od najdramatičnijih porasta nasilja u Latinskoj Americi. Zemlja je dugo imala znatno nižu stopu ubojstava od nekih drugih država regije, ali je nakon 2020. došlo do nagle eskalacije povezane s raspadom tradicionalnih kriminalnih struktura, sukobima kriminalnih skupina i širenjem međunarodnih mreža trgovine drogom. 2023. bila je posebno krvava godina, dok je 2024. došlo do smanjenja broja ubojstava u odnosu na rekordnu prethodnu godinu. Međutim, čak i nakon tog pada razina nasilja ostala je povijesno vrlo visoka.
Posebno teško pogođeni bili su Guayaquil i okolna područja, uključujući grad Durán. Durán je tijekom 2024. imao izrazito visoku stopu ubojstava prema lokalnim izračunima i bio jedno od najteže pogođenih urbanih područja u zemlji. Nasilje je povezano sa sukobima kriminalnih skupina oko teritorija, iznude, trgovine drogom i drugih ilegalnih aktivnosti. Važno je naglasiti da se pad ubojstava u 2024. ne može jednostavno pripisati jednom čimbeniku ili isključivo "odlučnoj akciji vlasti". Na trend su utjecale sigurnosne operacije, promjene u odnosima među kriminalnim skupinama i drugi društveni i kriminalni čimbenici. Ekvador stoga predstavlja primjer zemlje u kojoj je u samo nekoliko godina došlo do dramatične transformacije sigurnosne situacije, od relativno niske razine nasilja do jedne od najtežih sigurnosnih kriza u regiji. (*uz korištenje AI-ja)
