Rekordi koji lede krv u žilama: najjači udari vjetra u povijesti rušili su zgrade, nosili ljude i ostavljali pustoš iza sebe
REKORDNE BRZINE VJETRA
Od 408 km/h u Australiji do 307 km/h razorne bure u Hrvatskoj: Ovo su najjači udari vjetra ikad
Čitanje članka:
4
min
Vjetar je jedna od rijetkih sila prirode koju ne vidimo – ali je itekako osjećamo. Kada brzine prijeđu granice zamislivog, pretvara se u razornu silu koja ruši mostove, okreće kamione i ostavlja iza sebe štetu vrijednu milijune. Službeni podaci pokazuju da su neki udari vjetra u povijesti dosezali brzine koje je teško i pojmiti.
Najekstremniji ikad službeno izmjeren udar zabilježen je 10. travnja 1996. na australskom Barrow Islandu, kada je tijekom tropskog ciklona Olivia izmjereno nevjerojatnih 408 kilometara na sat. Ovaj rekord potvrdila je World Meteorological Organization tek 2010. godine, nakon dodatnih analiza. Iako nema potvrđenih izravnih smrtnih slučajeva upravo zbog tog udara, ciklon Olivia prouzročio je veliku materijalnu štetu i pokazao koliko priroda može biti nepredvidiva.
Prije toga, svijet je desetljećima kao referencu uzimao podatak s američkog Mount Washington Observatoryja, gdje je još 1934. izmjeren udar od 372 km/h. Taj rekord držao se više od 60 godina, a planina Mount Washington i danas slovi za jedno od najopasnijih mjesta na svijetu kada je riječ o vremenskim uvjetima. Ondje su kombinacije vjetra, leda i temperature često smrtonosne za planinare, a kroz povijest je zabilježeno više poginulih zbog ekstremnih uvjeta.
Ipak, kada se govori o apsolutnim ekstremima, znanstvenici često spominju tornado koji je 3. svibnja 1999. pogodio područje Bridge Creek–Moore u SAD-u. Doppler radar tada je zabilježio brzine i do oko 484 km/h – najviše ikad izmjereno. No, kako nije riječ o klasičnom mjerenju instrumentom na meteorološkoj postaji, taj podatak ne ulazi u 'službene' rekorde. Tornado je bio razoran: poginulo je 36 ljudi, a tisuće kuća su uništene.
Na drugom kraju svijeta, u surovim uvjetima Antarktike, vjetar ne mora dosegnuti ekstremne vršne brzine da bi bio opasan. U Port Martinu je 1951. zabilježen gotovo nezamisliv scenarij – vjetar je 24 sata bez prestanka puhao prosječnom brzinom od 174 km/h. Takvi uvjeti potpuno paraliziraju svaku ljudsku aktivnost.
Još ekstremniji je Cape Denison, mjesto koje mnogi meteorolozi nazivaju najvjetrovitijim na Zemlji. Tijekom ekspedicija početkom 20. stoljeća zabilježeni su katabatski vjetrovi koji su često prelazili 300 km/h. Istraživači su opisivali uvjete kao gotovo nepodnošljive, a boravak na otvorenom bio je izuzetno opasan.
Rekord Azije zabilježen je u listopadu 2023. godine na otoku Orchid na Tajvanu. Tajfun 4. kategorije stigao je do otoka, meteorološke postaje tad su izmjerile brzinu vjetra od 343 km/h koje su povijesne za Aziju i treći najjači, službeno zabilježeni, udar vjetra u svijetu. Tad je ozlijeđeno više od 300 ljudi, a zabilježena je i jedna žrtva. Oluja je bila toliko jaka da je uništila otočni anemometar dok je prolazila.
I dok svjetski rekordi zvuče zastrašujuće, ni Hrvatska nije pošteđena ekstremnih udara vjetra. Naprotiv, bura je jedan od najsnažnijih lokalnih vjetrova u Europi, a njezini udari redovito stvaraju kaos na cestama i mostovima.
I dok svjetski rekordi zvuče zastrašujuće, ni Hrvatska nije pošteđena ekstremnih udara vjetra. Naprotiv, bura je jedan od najsnažnijih lokalnih vjetrova u Europi, a njezini udari redovito stvaraju kaos na cestama i mostovima.
Jedan od najjačih zabilježenih udara dogodio se 6. veljače 2019. na Masleničkom mostu, gdje je izmjereno oko 248 km/h. Takve brzine bez problema mogu prevrnuti kamione, zbog čega se promet često potpuno zatvara. Slične scene redovito se događaju i na Krčkom mostu, gdje udari bure dosežu 200 do 220 km/h, a povremeno i više.
Drugi najjači službeni udar bure zabilježen je na Paškom mostu 2003. godine, s brzinom vjetra od 234,72 km/h.
Treći najveći izmjereni udar bure je bio na Krčkom mostu u veljači 2015. godine. Puhala je brzinom od 224 km/h što je najviša vrijednost izmjerena na tom mjestu. Do tad je najveća brzina bure na Krčkom mostu, prije ovog rekorda, bila izmjerena 11. studenog 2013. i tada je iznosila 221,8 km/h.
Područje Senja već je desetljećima sinonim za buru. Tamošnji udari, koji dosežu oko 200 km/h, čine ga jednim od najvjetrovitijih naseljenih područja u Europi. Upravo zbog takvih uvjeta, vožnja uz obalu tijekom jakih udara često postaje izuzetno opasna, a zabilježeni su i slučajevi prometnih nesreća s teškim posljedicama.
Također, postoji neslužbeni rekord izmjeren 23. prosinca 2003. godine na vijaduktu Božići između tunela Sveti Rok i Maslenice na autocesti A1. Tada je izmjerena brzina od 307 km/h. Međutim, ovaj podatak nije službeno prihvaćen jer mjerni instrument, model VAISALA Wind Set WA15, nije bio dizajniran za tako visoke brzine vjetra, zbog čega se ovaj podatak smatra neslužbenim
Taj neslužbeni rekord i dalje ostaje najjači zabilježeni udar vjetra u Hrvatskoj, iako nije službeno priznat.
Sve ove brojke temelje se na mjerenjima koje prikuplja Državni hidrometeorološki zavod i druge službene meteorološke institucije. Važno je naglasiti da 'službeni rekord' podrazumijeva mjerenje instrumentom – anemometrom. Iako tornada mogu imati i jače vjetrove, oni se često procjenjuju radarom ili analizom štete.
Hrvatska, za razliku od tropskih područja, nema ciklone koji bi donosili ekstremne brzine poput onih u Australiji ili SAD-u. No bura, hladan i suh vjetar koji se obrušava s planina prema moru, pokazuje da i bez tropskih oluja priroda može biti jednako nemilosrdna.
*uz korištenje AI-ja
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
