Hrvatska će na tržište dati dio nafte iz rezerve. Točnije, 261.000 barela, odnosno 35.000 tona dizelskog goriva. Obvezu nemamo već to radimo iz europske solidarnosti. Kao i 2022. godine
OTPUŠTANJE REZERVI
Hrvatska otpušta rezerve nafte zbog - europske solidarnosti! Stručnjak: 'Zalihe zadnje dirati'
Čitanje članka:
3
min
Iako nema obvezu, Hrvatska je u duhu europske solidarnosti i zajedništva odlučila otpustiti na tržište 35.000 tona dizelskoga goriva, odnosno 261.000 barela sirove nafte. Iz Vlade su poručili kako je riječ o redovnoj proceduri i da nema razloga za uznemirenost jer je opskrba stabilna i sigurna. Otpuštena količina iz zaliha za Hrvatsku predstavlja 4,39 dana prosječnog dnevnog neto uvoza, 4,1 dan prosječne dnevne potrošnje, odnosno oko 4,7 posto obveznih zaliha. Agencija za ugljikovodike će pustiti obvezne zalihe na tržište po tržišnim cijenama.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar izvijestio je da nije riječ ni o kakvoj izvanrednoj mjeri ni situaciji te ustvrdio da u "smislu sigurnosti naše opskrbe apsolutno imamo sve pod kontrolom".
Odlukom Međunarodne agencije za energiju dogovoreno je otpuštanje 400 milijuna barela što je oko 54,3 milijuna tona ekvivalenata sirove nafte iz obveznih zaliha država članica. Mjera je na razini EU donesena radi stabilizacije tržišta pogođenog poremećajima u tranzitu kroz Hormuški tjesnac i smanjenom proizvodnjom na Bliskom istoku. Iako Hrvatska nije članica agencije, može sudjelovati u zajedničkoj koordiniranoj akciji. Šušnjar je podsjetio da je Hrvatska u ožujku 2022. godine zbog ruske invazije na Ukrajinu već sudjelovala u dvije zajedničke koordinirane akcije puštanja obveznih zaliha na tržište tijekom koje je u prvoj akciji pustila 22.000 tona, a u drugoj 32.000 tona dizelskoga goriva.
Nadao sam se da to toga neće doći, zalihe su zadnja stvar koju bi trebalo dirati, rekao je energetski stručnjak Davor Štern.
- Puštanje zaliha je dokaz da je situacija krajnje ozbiljna, ali nije za Hrvatsku. Ako se Hrvatska solidarno drži prema Europi to je u redu i to ne bi smjelo doći u pitanje, ali interesantno će biti vidjeti kako će ostale europske zemlje na to reagirati, jer nejedinstvo Europe u energetici je vrlo veliko i na tom pitanju će se pokazati djeluje li koordinirano - navodi Štern.
Drugi problem je, napominje stručnjak, što su spomenute zalihe nabavljene po nižim cijenama, a za nabavljanje će tražiti sredstva iz proračuna.
- Treće, te zalihe ne bih puštao prije nego što dobijem konačnu potvrdu da je rafinerija Rijeka sposobna za rad u punom pogonu, ne u probnom - poručio je Štern.
Premijer se osvrnuo na inflaciju, po kojoj smo na vrhu u eurozoni, a koja je, tvrdi, izravna posljedica rata na Bliskom istoku.
- S obzirom na mjere koje je Vlada poduzela na amortizaciji cijena naftnih derivata, ne vidim potrebe ni opravdanja za dizanje cijena ili prelijevanje posljedica vala energetske krize na građane. Nije vrijeme za stvaranje ekstradobiti, nego za solidarnost i razboritost u određivanju cijena - rekao je Štern.
Napomenuo je da će Vlada učiniti sve da i dalje osigura dostupnost energenata i priuštivost cijena te će sprečavati prekomjerno dizanje cijena.
'Teret krize prebačen je na male distributere’
Boris Podobnik, ekonomist i predsjednik Udruge malih distributera goriva, komentirao je potez Vlade koja je ograničila cijene goriva:
Glavna razlika između nas i normalnog dijela EU je što kod potonjih njihove vlade ne reguliraju cijene tako da su poduzetnici u gubicima. A u našoj aktualnoj regulaciji cijena goriva postoje dvije temeljne činjenice koje Vlada uporno zanemaruje - i obje imaju ozbiljne pravne i ekonomske posljedice Prvo, prema dostupnim brojkama, dolazimo do apsurdne situacije u kojoj je nabavna cijena viša od prodajne. Ako je maloprodajna cijena dizela 1,73 € po litri s PDV-om, to znači 1,384 € bez PDV-a. Istovremeno, distributeri gorivo nabavljaju od najvećeg dobavljača u Sisku, INA, po cijeni od oko 1,409 € bez PDV-a, odnosno 1,761 € s PDV-om. To znači: s PDV-om: 1,76 € - 1,73 € = −0,03 € (3 centa gubitka) bez PDV-a: 1,409 € - 1,384 € = −0,025 € (2,5 centa gubitka) Drugim riječima, distributeri su prisiljeni prodavati gorivo ispod nabavne cijene, što je u suprotnosti sa Zakonom o trgovini i otvara pitanje pravne odgovornosti države. Napomenimo da država tjera distributere da prodaju plavi dizel čak oko 13 centi ispod nabavne cijene. Ako Trump zaslužuje Nobelovu za mir, onda po istim zaslugama netko u Hrvatskoj vladi zaslužuje Nobelovu iz ekonomije. Drugo, čak i kad bi marža bila formalno pozitivna, postoji nešto što se zove cijena hladnog pogona. Benzinske postaje imaju fiksne troškove - plaće radnika, energiju, logistiku i održavanje. Minimalna održiva marža u Europi kreće se od 7 do 8 centi po litri. Danas, nakon rabata od 2,5 do 3 centa, distributeri se kreću između nule ili maksimalno 0,5 centi dobiti po litri To nije poslovanje - to je prisilno preživljavanje. Važno je naglasiti da i Europska unija u krizama dopušta reguliranje cijena energenata kako bi zaštitila građane i gospodarstvo. No temeljno načelo takvih mjera jest da se teret krize ne prebacuje na jednu kariku lanca, posebno ne na distributere.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
