PREVENCIJA
Imate više od 50 godina? Ovo su zdravstveni pregledi koje ne biste trebali preskočiti
Liječnici dijele 10 važnih načina kako očuvati, pa čak i poboljšati svoje zdravlje nakon što proslavite 50. rođendan. Sada je pravi je trenutak da stavite zdravlje malo više na svom popisu prioriteta
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Prvo trebate izgraditi zdravstveni tim kojem vjerujete i s kojim se osjećate ugodno otvoreno razgovarati o svojim brigama. Sastavni dio tima čine ginekolog (ako ste žena) i liječnik primarne zdravstvene zaštite, poput internista ili liječnika obiteljske medicine, koji može sagledati vaše zdravlje cjelovito.
Prvo trebate izgraditi zdravstveni tim kojem vjerujete i s kojim se osjećate ugodno otvoreno razgovarati o svojim brigama. Sastavni dio tima čine ginekolog (ako ste žena) i liječnik primarne zdravstvene zaštite, poput internista ili liječnika obiteljske medicine, koji može sagledati vaše zdravlje cjelovito.
1. Jednom godišnje treba ići na sistematski pregled: Prevencija je u središtu pažnje. To je prilika za napraviti sve potrebne krvne pretraga, a jednako važno je i to da liječnik tada odvoji vrijeme za vas. Provjerit će vitalne znakove i postaviti pitanja o osobnoj i obiteljskoj anamnezi kako bi utvrdili kakvi testove i pregledi mogu biti potrebni i koliko često.
2. Pneumokokno cjepivo: Postoji nekoliko ključnih cjepiva koja biste trebali imati na umu u srednjoj dobi, a ovo je jedno od njih. Štiti od upale pluća, sepse i meningitisa.
3. Cjepivo protiv Herpes zostera: Ovo je bolan, mjehurićast osip koji nastaje kada se virus vodenih kozica, koji ostaje uspavan u tijelu nakon što ste preboljeli vodene kozice, ponovno pojavi. Taj rizik raste s godinama.
4. Kolonoskopija: Posljednjih godina preporučena dob za početak probira za rak debelog crijeva je 45 godina, tako da biste do 50. godine trebali odraditi svoju prvu kolonoskopiju. Stope raka debelog crijeva rastu, posebno kod mlađih ljudi. Ako je vaša kolonoskopija normalna, test se obično ponavlja svakih 10 godina.
5. Mamografija: Preporučena dob za početak pregleda za rak dojke je 40 godina, tako da biste do 50. godine već trebali imati naviku godišnjih mamograma . Koliko često vam je potreban ovisi o smjernicama kojih se vaš liječnik pridržava i vašim individualnim čimbenicima rizika. Ne postoji određena dob u kojoj žene trebaju prestati s mamografijom, ali nakon 75. godine odluka se općenito temelji na općem zdravlju i osobnim preferencijama.
6. Probir gustoće kostiju: Gubitak koštane mase može se dogoditi tiho, bez simptoma, postupno povećavajući rizik od prijeloma kako starite. Test gustoće kostiju, denzitometrija (DXA) može rano otkriti nisku gustoću kostiju. Žene bi općenito trebale započeti s probirom u dobi od 65 godina, iako vam liječnik može preporučiti ranije ako imate čimbenike rizika poput prethodnog prijeloma, niske tjelesne težine ili obiteljske anamneze osteoporoze.
7. Provjera kolesterola: Test kolesterola vjerojatno je već dio vaše rutinske krvne pretrage, ali postaje sve važniji kako starite. Srčane bolesti su ubojica broj jedan i zato bi s kontrolom kolesterola trebalo početi i u mlađoj dobi.
8. Test sluha: Jedna je od onih stvari koje vam ne trebaju osim ako nemate problema. Ali ne treba ga zanemariti - sluh je važan dio održavanja angažiranosti i zdrave kognitivne funkcije. Ako primjećujete da tražite od ljudi da ponavljaju, pojačavaju glasnoću ili imate problema s praćenjem razgovora, audiolog može obaviti jednostavan test sluha i utvrditi je li potrebna daljnja procjena ili liječenje.
9. Pregled očiju: Ako niste redovito posjećivali oftalmologa, važno je da ga dodate na svoj popis pregleda kasnije u životu. Mnogi misle da nema potrebe ako nemaju problema s vidom, ali treba kontrolirati stvari poput glaukoma, koji može dovesti do sljepoće ako se ne liječi. Sveobuhvatan pregled očiju također može rano otkriti kataraktu, čak i prije nego što značajno utječe na vaš vid.
10. Procjena mentalnog zdravlja: Promjene raspoloženja su česte u ovim godinama, posebno tijekom menopauze, a mnogi ljudi imaju problema s mentalnim zdravljem. To se ne smije ignorirati i time se treba pozabaviti i procijeniti u srednjim godinama i kasnije. Ako primjećujete promjene u raspoloženju, nemojte ih odbaciti kao dio starenja. Razgovarajte s liječnikom koji vas može povezati sa stručnjakom za mentalno zdravlje.
11. Kognitivno zdravlje: Ne postoji rutinski test kojim bi se utvrdilo hoćete li u budućnosti doživjeti neurološki ili kognitivni pad. Ali ako imate problema s pamćenjem ili imate članove obitelji s demencijom, vrijedi se obratiti liječniku. Tijekom pregleda, vaš liječnik može postaviti niz pitanja i zatražiti od vas da izvršite jednostavne vježbe kako bi procijenio vaše pamćenje i vještine razmišljanja te utvrdio postoje li znakovi blagog kognitivnog oštećenja koji zahtijevaju daljnje istraživanje.
