"Ove mjere štednje ne donose se isključivo radi Europske komisije, već prije svega za hrvatsko gospodarstvo, privatni sektor i konkurentnost", kaže Branko Grčić.
Štednjom pomažu ekonomiji: Pa što su čekali četiri godine?
Kako Vlada misli prodati javnosti priču o racionalizaciji i rezanju troškova u svrhu smanjenja proračunskog deficita, kad istovremeno smjenjuje ravnatelja Agencije za zaštitu okoliša koji se javno protivi preseljenju u skuplji prostor u Zagrebtoweru?
Otprilike onako kako prodaje priču o transparentnosti, a dozvoljava ministru okoliša potpisivanje tajnih ugovora o najmu.
Dakle, ne baš uvjerljivo.
Odnosno, uvjerljivo onako kako potpredsjednik Branko Grčić tumači najnovije mjere u svrhu smanjenja proračunskog deficita.
"Ove mjere ne donose se isključivo radi Europske komisije", kazao je jučer, "već prije svega za hrvatsko gospodarstvo, privatni sektor i konkurentnost".
Pa zašto se onda te mjere nisu poduzele prije tri godine?
Prekasno i premalo
Zašto se prije nije provelo to spajanje najmanje deset agencija, racionalizacija materijalnih troškova, ograničavanje službenih putovanja, nabavki vozila, ugovora o djelu, računalnih usluga, telefona...? Zašto se ranije nisu smanjili rashodi za 870 milijuna kuna, a parafiskalni nameti za dodatnih 330 milijuna?
Ako se doista htjelo pomoći gospodarstvu, onda se sve to trebalo - i moralo - napraviti puno ranije, još na početku mandata.
U tom slučaju možda ne bismo bilježili više od tri godine postojanog pada, s lošim prognozama i za ovu godinu, ne bi se gasile tvrtke, otpuštali radnici, ne bi bježali investori, ne bi se gušilo poduzetništvo i ubijala konkurentnost.
Da je Grčić ovo čime se hvali sada - i to pod izričitim diktatom Bruxellesa - proveo prije tri godine, možda je mogao govoriti kako se to poduzima u svrhu gospodarskog razvoja, a ne prvenstveno krpanja uvijek friških rupa.
Ali njemu svejedno nije problem izaći pred javnost i mjere koje su svi zazivali prije tri godine, a Vlada ih panično provodi pod pritiskom Europske komisije, predstaviti kao dio plana i velikodušnu pomoć privatnom sektoru.
I očekivati da će mu ljudi povjerovati.
Milijarda viška
Prema nekim istraživanjima, u Hrvatskoj trenutno postoje čak 44 državne agencije, od kojih su 34 korisnice državnog proračuna, koje ostvaruju 4,5 milijardi kuna prihoda sa čak milijardu kuna viška. U posljednje tri godine u njima je zabilježen znatan porast broja zaposlenih, kao i rast bruto plaća, zbog čega stručnjaci već dulje vrijeme predlažu Vladi spajanje pojedinih agencija.
Umjesto toga, Vlada je 2014. godine osnovala još dvije.
I koristi ih, naravno, za uhljebljivanje svojih stranačkih kadrova, kao što je to bila i Agencija za zaštitu okoliša čiji ravnatelj Neven Voća je nedavno iz SDP-a prešao u OraH.
No, sada se dogodilo da je Branko Grčić nakon kratkog, ali očito efikasnog posjeta Bruxellesu, otkrio kako bi država mogla napraviti reda među državnim agencijama, te nekim novim mjerama "dodatno rasteretiti poduzetnike".
Nakon što su ih tri godine gušili.
Vjeruju mu na riječ
A sve to odvija se upravo u trenutku kad se ministar Zmajlović našao na udaru zbog preseljenja u Zagrebtower, a njegov kolega Boris Lalovac na RTL-u poručio kako ga "ministar uvjerava da je to racionalan potez".
Nažalost, Lalovcu očito ništa drugo ne preostaje nego vjerovati ministru na riječ, s obzirom da su ugovori o najmu iz lipnja 2014. godine, prema riječima bivšeg ravnatelja Voće - tajni.
Tako otprilike izgleda ta racionalna i transparentna politika hrvatske Vlade.
Izbjegavaju spajanje agencija sve dok ne dogodi do nokata. Nalaze dodatne uštede tek kad dobiju po prstima. Raspisuju novi harač da bi pokrpali troškove iz tajnih ugovora kao što je ovaj sa Zagrebtowerom.
I onda imaju obraza hvaliti da sve to čine za gospodarstvo, poduzetništvo i konkurentnost. Tri godine prekasno.
Nema sumnje da će na predstojećim izborima očekivati za to neku nagradu.
Tomislava Klauškog pratite i na Facebooku