Rasprodaje nisu nikakvo čudo bilo gdje u svijetu, no ovdje u Irskoj su malčice drugačije od onoga na što smo bili navikli. Očekivalo bi se  da je u ovo doba godine sasvim normalno da su svi izlozi obljepljeni plakatima SALE, pa tako i jest.

No, ono što ja nisam očekivala je ono što prethodi zimskoj sezoni SALEtovog nastupa.

Dakle, mislim da slobodno mogu reći da su ovdje rasprodaje skoro tokom cijele godine. Početkom kalendarske godine, u siječnju, rasprodaje su doslovno brutalne, no o tome na kraju teksta.

Taman nakon zimskih rasprodaja, par tjedana se u dućanima može kupiti roba po redovnim cijenama i onda počnu proljetne rasprodaje, prvo 20% pa do 50%. Nakon proljetnih rasprodaja, neko kratko vrijeme je roba opet po redovnim cijenama i počnu ljetne rasprodaje. Nakon ljetnih rasprodaje za početak školske godine. Zatim jesenske.

Nakon toga čini se da ni ne prestaju – prvo dođe black friday gdje je sve sniženo za “pišljivih” 25%. Zatim predbožićne – sniženo za 30%. Odmah nakon Božića skoro sve je sniženo barem 50%, a u siječnju onda dolaze najbrutalnije rasprodaje od 70-80%.

Da se razumijemo, nije to onaj tip rasprodaja gdje se prvo dignu cijene pa se onda kvazi spuštaju. Ne, cijene su zaista nestvarno spuštene.

Iako se ovdje može kupiti nevjerojatno jeftine robe po redovnim cijenama (klasična cijena za basic majicu u Primarku je 3-4 eura), pogotovo ako se uzme omjer plaća i cijena, čovjek bi pomislio da su Irci već napunili svoje ormare, nisu ničega željni i da ih konzumerizam baš ne drži. Pogrešno – dućani su tokom cijele godine prepuni kao da su svi do jučer bili goli i bosi.

Isto tako se asortiman stalno prilagođava konzumerizmu: čim završi jedan praznik, odmah idući dan se pune dućani sa simbolikom idućeg praznika: 28.12. sam vidjela dućan u kojem su izvadili asortiman za Valentinovo. Božić je gotov, idemo dalje. Osim Valentinova, u prve redove se stavlja i oprema za fitness – svi nakon blagdanskog prejedanja kreću na fitness, treba im ponuditi opremu.

Odmah nakon Valentinova ide asortiman za Uskrs, zatim St Patrick,  nakon toga ljetni, nakon ljetnog odmah školski. Haloween je u nastavku i odmah nakon njega zaokružujemo godinu Božićnim asortimanom.

Zanimljivo je vidjeti kako se ljetna roba počinje prodavati već u trećem mjesecu – sandale Irci nose barem pola godine iako u tih pola godine, što se mene tiče, ima ukupno pet dovoljno toplih dana kad bi se sandale mogle nositi. Ništa to ne smeta, navikli su da su noge gole, sezona sandala počinje rano i traje dugo – do Božića. Da, bez ikakvog problema na Božićne domjenke (žene) idu u sandalama i  navodno – nije im zima.

Jednako je s majicama na bretelice i sličnim odjevnim predmetima koje se obično nose na temperaturama +30. Ništa ne smeta što tu nikad nije +30 – dućani su prepuni ljetne robe i ljudi ju uredno nose, iako od ljeta nema ni lj.

Nema ljeta, al' ima brutalnih rasprodaja.

Izvorni tekst pročitajte ovdje. 

O blogu:

Priče Hrvatice koja je novi početak odlučila potražiti u dalekoj Irskoj. Osim na blogu 'Zagreb - Dublin', njena iskustva možete pratiti i na Facebooku te Instagramu.