Revizorsko izvješće Agrokora dalo je svakome priliku da ga iskoristi kako mu najviše odgovara. Vladi da brani lex Agrokor, oporbi da osnuje istražno povjerenstvo. No kako osigurati da se Agrokor više ne ponovi?
Tresla se brda i otvorio ponor od 13 milijardi kuna.
Dugo se očekivalo prvo revizorsko izvješće o Agrokoru, a kada je ono jučer s tjedan dana zakašnjenja napokon predstavljeno svatko je iz njega uzeo ono što mu najviše odgovara.
HDZ je u njemu vidio opravdanje za svoj Lex Agrokor, SDP opravdanje za osnivanje istražnog povjerenstva za Agrokor. Oporba u njemu vidi povod za novi udar na Zdravka Marića, vladajući se bave spašavanjem Martine Dalić.
Ivica Todorić izvješće doživljava kao "potvrdu velike vrijednosti koje su izgradili tijekom 30 godina neprestanih ulaganja". Ante Ramljak za iduću godinu najavljuje pluseve u poslovanju.
Neki su zadovoljni činjenicom da se dugovanja uglavnom vrte unutar koncerna Agrokor, drugi su šokirani lažiranjima bilanci, treći kažu da tako bilance lažiraju i druge kompanije, četvrti upozoravaju da je Linićeva predstečajna nagodba bila još gora od lex Agrokora.
Neki se čak pitaju gdje su nestale Agrokorove pare, a neki žele znati tko će i kako pokriti dugove.
Svatko, dakle, ima svoje viđenje i svoje tumačenje dugo iščekivanih brojki.
Spremamo ražanj, a žrtveni jarac u šumi
Ipak, u čitavoj gunguli oko Agrokorova izvješća profesor Josip Tica s Ekonomskog fakulteta poslao je sinoć u Otvorenom poruku: "Ključno je da se okrenemo budućnosti i da ne tražimo žrtvenog jarca. Treba raditi na tome kako spriječiti ovo u budućnosti".
Njegova logika je jednostavna: Agrokor neće biti poguban za Hrvatsku ako iz njega izvučemo pouke.
Ako se popravi sustav, ako se pronađu rupe i kako je rekao, "zakrivljenosti" u sustavu, ako se nešto nauči i spriječe buduće greške.
Ukratko, ako Hrvatska iz ovoga izađe bolja i pametnija.
"Ako ostane na ovoj, neozbiljnoj razini, investitori će dobro pogledati koje su premije rizika", kazao je Tica, inače predsjednik SDP-ova odbora za gospodarstvo.
No, hoće li doista biti tako?
Iz greške u grešku
Već je Lex Agrokor sugerirao da hrvatska vlast jednu grešku popravlja drugom. Iz jedne devijacije ulazi u drugu, prvo kreirajući poseban zakon kako bi spriječila ruske banke da preuzmu koncern, a onda otvarajući prostor za tužbe i ekstremne troškove.
Zatim se pojavila afera s Martinom Dalić i Antom Ramljakom koje Todorić optužuje da su se urotili kako bi mu oteli kompaniju. Tu je, naravno, i slučaj Zdravka Marića, ministra koji nije ništa znao, a trebao je znati sve. Kao takav, podobno (ne)sposoban, sjedi u Vladi koja spašava tvrtku koju je on vodio u ambis.
Sada je tu i natezanje oko istražnog povjerenstva za Agrokor za kojeg nitko zapravo nije siguran čemu bi služilo. Bi li istraživalo trenutnu ili dugoročnu propast kompanije? Udaralo na Todorića ili na HDZ? Otkrilo ili sakrilo istinu? Ili tek služilo kao smotra političkog folklora?
Sinoć je i bivši ministar Tomislav Panenić upozorio da bi se ovakve bilance kao što je Agrokorova mogle pronaći i u dobrom dijelu hrvatskog gospodarstva.
Praksa epskih razmjera
"Kriminal epskih razmjera", kako je naziva glavni urednik Nacionala Berislav Jelinić, mogao bi tako biti ispraćen zataškavanjem epskih razmjera, kao i popraćen kriminalom možda malo manjih razmjera.
I što bi se dogodilo da Ivica Todorić završi u zatvoru?
Mnogima bi to bila satisfakcija, no bi li iza toga slijedila katarza?
Led je već probijen s uhićenjem bivšeg premijera Ive Sanadera. Što se s njim na koncu dogodilo? Je li Hrvatska iz tog postupka izašla bolja i čišća?
Ili su devijacije poprimile nove oblike, pronašle nove metode i otkrile nova staništa?
Zato je poruka Josipa Tice, inače bivšeg savjetnika predsjednika Ive Josipovića, toliko značajna. Ponašanje Hrvatske nakon propasti Agrokora otkrit će sliku Hrvatske u budućnosti: kao zemlje koja se popravila ili zemlje koja se drugačije pokvarila.
Ista ona politika koja je kumovala Agrokoru, sada ga želi spasiti. Greške iz proteklih dvadeset godina zamjenjuje novim greškama, stare muljaže novima. Način poslovanja Agrokora duboko je metastazirao u ekonomsko tkivo Hrvatske, ionako izranjavano stečajnim i predstečajnim zakonima, korumpiranim ili neefikasnim institucijama.
Agrokor je bio pravilo, koliko god ga sada predstavljali kao izuzetak.
Pitanje je hoće li to pravilo preživjeti i nakon Todorića.
