Gabriele Giudice: 'Hrvatskoj treba integriran i jednostavan sustav za veću učinkovitost'

U intervjuu za poslovnu platformu Kvaka24 Gabriele Giudice komentirao je tržišnu konkurentnost Hrvatske u odnosu na ostatak članica EU, osvrnuo se na kvalitetu usluge javne uprave i sugerirao što treba učiniti za poboljšanje učinkovitosti te obrazložio zašto je uvođenje eura dobro za Hrvatsku.

Kako se, prema vašemu mišljenju, vlada premijera Plenkovića pripremila za raspodjelu novca iz Mehanizma za oporavak i otpornost?
 
Mehanizam za oporavak i otpornost potpuno je novi instrument za ublažavanje dosad nezabilježenih gospodarskih i socijalnih posljedica globalne pandemije u mnogim područjima, pri čemu se prednost daje zelenoj i digitalnoj tranziciji. Unatoč izazovu koji predstavlja ispunjavanje mnogih kriterija utvrđenih u novoj uredbi o Mehanizmu, Vlada RH uspjela je pripremiti plan koji je prošlog ljeta potvrdila Komisija i odobrilo Vijeće. Dovršetak plana zahtijevao je koordinaciju cjelokupne administracije, Komisije i domaćih dionika u vrlo kratkom razdoblju, što se pokazalo zahtjevnim za sve države članice, uključujući one s bogatim iskustvom i administrativnim kapacitetima u financijskom programiranju. 
 
Komisija je utvrdila da je raspodjela novca u planu uravnotežena jer će se njome učinkovito poduprijeti Vladin cilj modernizacije gospodarstva i adresirati strukturne slabosti hrvatskoga gospodarstva. Kako bi se poduprla zelena tranzicija, planom se podupiru prelazak na izvore energije s niskim razinama ugljika, održiva mobilnost, energetska učinkovitost i obnova zgrada ili poduzeća koja prolaze kroz zelenu tranziciju nakon potresa. Kako bi se poduprla digitalna tranzicija, planom se financiraju gigabitna povezivost u ruralnim područjima, digitalizacija javne uprave i prometnog sektora, nova digitalna oprema za visoko obrazovanje i digitalna tranzicija poduzeća. Znatnim financijskim sredstvima poduprijet će otpornost gospodarstva, a stotine milijuna eura dodijelit će se područjima kao što su socijalne politike, tržište rada, obrazovanje, istraživanje i razvoj, poslovno okruženje, privatna ulaganja i učinkovitost javnog sektora. 
 
Međutim, prednosti Mehanizma za oporavak i otpornost nadilaze samo područje financiranja, jer je riječ o dobroj kombinaciji ulaganja i reformi koja će se uzajamno dopunjavati i jačati, zbog čega je Komisija pohvalila ambiciozne reforme iz hrvatskog plana, a njihova provedba u nadolazećim godinama bit će ključna za rješavanje strukturnih problema Hrvatske.

 
Koje segmente hrvatskoga gospodarstva treba posebno ojačati ulaganjima iz plana oporavka EU?
 
Prije korona krize hrvatsko je gospodarstvo pokazivalo nekoliko pozitivnih trendova. Gospodarstvo se razduživalo, a rast je bio stabilan i široko utemeljen, dok su se javne financije znatno poboljšale. Povećanje udjela na izvoznom tržištu pokazalo je da se konkurentnost hrvatskih poduzeća povećavala. Povećana je zaposlenost, kao i ulaganja, što je važno za prevladavanje strukturnih slabosti Hrvatske i konvergenciju prema standardima EU.
 
Hrvatska je pretrpjela znatne posljedice zbog krize, ali i dva razorna potresa. Gospodarstvo se počelo oporavljati u ljeto 2020. i, kako je navedeno u gospodarskim prognozama Komisije objavljenima početkom studenog, oporavak se nastavlja, uglavnom zahvaljujući snažnoj privatnoj potrošnji, rezultatima turističkog sektora, koji su bolji od očekivanih, i snažnoj dinamici zapošljavanja. Međutim, u posljednjem izvješću Komisije o makroekonomskim neravnotežama u Hrvatskoj navodi se da Hrvatska i dalje ima visoke razine vanjskog, privatnog i državnog duga u kontekstu niskog potencijalnog rasta, a prema najnovijim dostupnim podacima, jedinična cijena rada i rast cijena stambenih nekretnina i dalje su visoki.
 
Zbog toga je važno da se nastave i održe pozitivni trendovi zabilježeni prije krize. Novac iz spomenutog mehanizma mogli bismo smatrati poticajnim vjetrom u leđa. Reforme i ulaganja u hrvatskom nacionalnom planu posebno su usmjereni na segmente gospodarstva povezane sa zelenom, digitalnom i socijalnom politikom. Otvaranje novih mogućnosti u zelenom i digitalnom gospodarstvu zapravo podrazumijeva ulaganje u budućnost i povećanje održivosti, otpornosti i konkurentnosti gospodarstva. Osim toga, ulaganjima u bolju obrazovnu infrastrukturu i socijalnu politiku osigurat će se uključiv rast gospodarstva.

Hrvatskoj zamjeraju da ništa ne čini u smjeru strukturalnih reformi, primjerice zdravstvenog i mirovinskog sustava. Kako Vi na to sve gledate?

Podsjetit ću vas na reformske obveze koje je Hrvatska preuzela u svom planu u ta dva vrlo važna područja javne politike. Kad je riječ o zdravstvenoj skrbi, plan sadržava mjere za poboljšanje učinkovitosti sustava, ali i za povećanje pokrivenosti i ujednačavanje razine usluga u cijeloj zemlji, među ostalim privlačenjem kvalificiranog osoblja u udaljena područja. S obzirom na opetovane zaostatke u zdravstvu unatoč pozitivnim trendovima na prihodovnoj strani (rast zaposlenosti, plaća i nedavnog povećanja doprinosa za zdravstvo), potreban je integriraniji i jednostavniji sustav kako bi se na održiv način povećala učinkovitost i kvaliteta usluga. Uz znatna ulaganja u infrastrukturu, medicinsku opremu i vještine, mjere uključuju uvođenje mobilnih ljekarni i mobilne izvanbolničke skrbi za građane u udaljenim područjima te poboljšanje i proširenje pružanja zdravstvene skrbi na daljinu novim telemedicinskim uslugama. 
 
U području mirovina plan je usmjeren na daljnje jačanje održivosti mirovinskog sustava i poboljšanje primjerenosti mirovina, i to poticanjem duljeg radnog vijeka, jačanjem drugog mirovinskog stupa te povećanjem najnižih mirovina i obiteljskih mirovina, pri čemu potonje podliježe ograničenjima zbog dobi i ukupnog dohotka. Plan uključuje mjere kojima se radnicima olakšava ostanak u radnom odnosu nakon navršene dobi za umirovljenje bez dodatnog opterećivanja poslodavaca. Planom se namjerava i oživiti dugoročne reforme na socijalno uključiv način uključivanjem svih ključnih dionika i socijalnih partnera.

 
Mogu li inflacija i porast cijena dovesti do nepredviđene odgode uvođenja eura?
 
Euro je važan simbol Europe i od velike je koristi, što će postati vidljivije integracijom europskih gospodarstava. Ključna lekcija naučena tijekom prva dva desetljeća eura jest da se zemlje moraju pažljivo pripremiti za pristupanje i nakon toga nastaviti provoditi dobre politike kako bi omogućile dinamično i otporno gospodarstvo. U tom će pogledu pomoći sve reforme i ulaganja o kojima smo upravo raspravljali u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost. Međutim, za uvođenje eura u Ugovoru su predviđeni kriteriji koje je potrebno ispuniti. Kriterij stabilnosti cijena jedan je od četiri kriterija na temelju kojih se vrednuju rezultati Hrvatske i relativno je mjerilo jer se temelji na kretanjima u odnosu na druge zemlje. Za sada je inflacija u Hrvatskoj u porastu, ali tako je i u ostatku Europe. Sve navedeno ocijenit će se u izvješću o konvergenciji, koje će Komisija predstaviti ove godine.
 
Prošla je godina posebno i neočekivano profitabilna kad je riječ o prihodima od hrvatskog turizma. Što će se poboljšati uvođenjem eura u tom segmentu?
 
Euro će sigurno poduprijeti rast hrvatskoga gospodarstva, ne samo u turističkom sektoru. Jedna od očitih koristi je to što osobe koje putuju Europom ne moraju mijenjati valutu na svakoj granici ili preračunavati lokalne cijene u valutu kojom se obično koriste. Sad možete svugdje upotrebljavati kreditne ili debitne kartice, zahvaljujući euru i financijskoj integraciji koju je omogućio. Međutim, i dalje postoje znatne naknade koje treba platiti za svaku kartičnu transakciju prilikom posjeta zemljama izvan europodručja, kao što je Hrvatska. Preračunavanje cijena pomoću telefona i dalje je zahtjevno, a možda i razlog zbog kojeg osoba možda neće kupiti nešto. Zato bi uvođenje eura svakako olakšalo putovanje u Hrvatsku, čime bi se dodatno povećala njezina već znatna privlačnost kao turističkog odredišta.
 
No postoje i drugi, često važniji, razlozi koje treba imati na umu, čak i ako su manje primjetni. Euro pogoduje ulaganjima i trgovini, čime se povećavaju prekogranične aktivnosti i priljev stranoga kapitala te znanje i iskustvo, što bi Hrvatskoj pomoglo u daljnjoj integraciji u EU. Osim toga, potpuni pristup bankovnoj uniji i likvidnosti dostupnoj u europodručju, bez valutnog rizika, olakšat će posuđivanje novca i ulaganja građanima i poduzećima. Odluke o ulaganjima bit će lakše donositi zahvaljujući većoj transparentnosti i boljoj usporedivosti cijena. Primjerice, vlasnik može odabrati koliko vrijedi ulagati u hotel ili smještajnu strukturu, znajući koliko može naplatiti sobu u usporedbi s drugim zemljama europodručja ili koji namještaj može kupiti od dobavljača diljem Europe za određeni iznos u eurima. I, suprotno strahu da će euro donijeti više cijene, iskustva pokazuju da se njime zapravo postiže veća stabilnost cijena. Zbog toga će potrošači znati i da će se vrijednost ulaganja ili ugovora s vremenom očuvati. Općenito, postoje mnogi razlozi na temelju kojih se može zaključiti da će uvođenje eura poduprijeti cijelo hrvatsko gospodarstvo koje je već snažno euroizirano.