Kvaka24

Komentari 9

Kako je mladi ugostitelj pobijedio korona krizu i unaprijedio poslovanje

Kako je mladi ugostitelj pobijedio korona krizu i unaprijedio poslovanje

Korona kriza mnogim je ugostiteljima donijela probleme s kojima se i danas bore. Zbog toga posebno veseli priča Vladimira Dedića, koji je bogato iskustvo s EU fondovima implementirao u svoj ugostiteljski obrt te spasio biznis

Iako je pandemija koronavirusa pogodila baš sve segmente života, a mnoge je iz temelja i promijenila, postoje djelatnosti koje su pretrpjele snažnije udarce od drugih. Jedna od njih svakako je ugostiteljstvo, za koje su tijekom protekle, sad već gotovo dvije godine, više puta određivane najstrože epidemiološke mjere. Osim toga, upravo su ugostiteljski objekti nekoliko puta bili i u potpunosti zatvoreni. Njihovi vlasnici – obrtnici te mali i srednji poduzetnici tijekom tog su se perioda snalazili na najrazličitije načine kako bi svoje poslovanje održali na životu, zadržali svoje djelatnike i njima i sebi osigurali egzistenciju. 

Novim idejama i znanjem do rezultata

Mnogi od njih reći će kako su im u tome pomogle i mjere koje je osigurala država, budući da tijekom lockdowna mjesecima nisu radili, pa nisu ostvarivali ni promet ni zaradu. Iako su se u javnosti tad iz ovog sektora čula i mnoga negodovanja zbog Vladinih mjera podrške, neki su ugostitelji period zatvaranja i višak slobodnog vremena iskoristili da bi osmislili nove načine za unapređenje poslovanja. Nove ideje, njihovo detaljno promišljanje, snalažljivost, kreativnost, ali i poznavanje procedura vezanih za EU fondove doveli su ih do željenih rezultata. 

Jedan od njih je Vladimir Dedić, vlasnik restorana u Maslenici, općini Jasenice u Zadarskoj županiji. I za njega je 2020. godina bila teška i, kako sam kaže – specifična. 

- Bilo je problema, no preživjeli smo. Glavni cilj bio je očuvanje radnih mjesta, a želio sam i djelatnicima isplaćivati redovite i ugovorene plaće. Vrlo sam mnogo vremena proveo razmišljajući što ćemo i kako ćemo i na kraju je sve ispalo i bolje nego sam se nadao. Ovdje moram reći i da su mi Vladine mjere puno pomogle, a omogućeno nam je i kreditiranje iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) kroz Hrvatsku agenciju za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), uz niske kamatne stope. Ugodno me iznenadila i brzina obrade zahtjeva. Osim toga, prijavio sam se i za takozvani COVID zajam, koji mi je odobren kako bih osigurao likvidnost poslovanja. Odličan izvor informiranja o svemu bila mi je Hrvatska obrtnička komora i njezina web stranica, gdje su iscrpno navedene sve mogućnosti i opcije za obrtnike - otkriva Vladimir Dedić.

Važno iskustvo s EU fondovima

Dodaje i kako tekuća godina za njega i njegov restoran protječe bolje nego što je očekivao budući da je na njezinu početku postojala bojazan i zabrinutost. Zahvaljujući osobnom optimizmu, ali i inovativnim idejama koje primjenjuje u svom poslovanju, te stručnosti i vještinama koje posjeduje, nada se najboljem i u 2022., za koju će se također nastojati pravodobno i primjereno pripremiti. 

A u samom procesu pripreme Vladimiru će svakako pomoći i bogato iskustvo u povlačenju sredstava iz EU fondova što ga je stekao na većem broju projekata. Naime, ovaj mladi ugostitelj s diplomom Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, 2014. je godine završio edukaciju za EU fondove koju je organizirala Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije. 

- Tad sam se prvi put upoznao s pojmom EU fondova, a toliko su me zaintrigirale mogućnosti koje oni pružaju, da sam se njima poželio ozbiljnije baviti. Već krajem te godine moja se želja ostvarila – postao sam voditelj Lokalne akcijske grupe (LAG) Bura, otkriva Vladimir. 

Dodaje i kako je u to vrijeme glavna okosnica LAG-a bila provedba Programa ruralnog razvoja 2014-2020. u smislu izrade Lokalne razvojne strategije i njezine provedbe. 

- Kroz strategiju smo povukli novac koji smo plasirali izravno na lokalnu razinu. Financirali smo više od 30 projekata OPG-ova s područja LAG-a te 7 projekata male komunalne infrastrukture kojima su nositelji jedinice lokalne samouprave. U sljedećoj godini planiramo financirati još 24 nova projekta iz sektora poljoprivrede - priča Vladimir. 

Tu je, kaže, naučio biti detaljan i točan budući da pogreške nisu dopuštene. Izbrusio je i nadogradio svoje znanje te je tako mogao početi i svoj pilot-projekt Plavo-zelena Hrvatska, o kojem je pisao još kao student 2008. godine.

- I na kraju, ali ne i manje važno, od velike mi je pomoći bilo i međunarodno iskustvo s kongresa u Luksemburgu i Finskoj te suradnja s kolegama iz Portugala, Španjolske, Cipra, Estonije i Finske na projektu Rural Flavors - kazao je naš sugovornik.

 

Unaprijediti poslovanje i ubrzati razvoj

Godine 2018. završio je s profesionalnim angažmanom u LAG-u kako bi se posvetio isključivo ugostiteljskom obrtu koji su mu 2012. prepustili roditelji, a koji je svih ovih godina gradio i osnaživao kako bi mu sad postao glavni izvor prihoda. Kad je u veljači ove godine Lokalna akcijska grupa u ribarstvu (LAGUR) Tri mora raspisala natječaj u kojem su i ugostitelji prihvatljivi korisnici, prijavio se sa željom da za svoj restoran dobije opremu kojom će unaprijediti poslovanje i kvalitetu te osigura kontinuitet u pripremi jela čija glavna sirovina dolazi iz ribarskog sektora. 

- Projekt se sastoji od ulaganja u nove tehnologije koje se koriste u gastronomiji - njima raspolažu mnogi ozbiljni restorani, ali na našem području, nažalost, nema takvih. Osim toga, ono što sam zamislio kao finalni proizvod bit će jedinstveno na našem tržištu. Implementacijom ovog projekta ubrzat ću razvoj za minimalno 3 godine. Projektnu sam prijavu pripremao mjesec i pol, razrađivao sam sve do detalja. Bio je to period u kojem smo bili potpuno zatvoreni i odlučio sam ga iskoristiti na najbolji mogući način. Osim toga, tako sam i svoje misli usmjerio na druge stvari i nisam se predao očaju - ističe Vladimir. 

U rujnu ove godine Vladimir Dedić dobio je obavijest da je njegov projekt odabran na natječaju i sad od Ministarstva poljoprivrede čeka konačnu ocjenu i odluku o financiranju, za koje se nada da će stići do kraja godine. 

- Prije mjesec dana krenuli smo u implementaciju projekta. Predfinancirao sam opremu koja će se koristiti kroz projekt te sad čekam da ona stigne, vjerujem da će se i to dogoditi do Božića. Paralelno obavljamo još niz stavki koje moramo napraviti u okviru projekta: kreiranje novih receptura, edukacije, izrada nove web stranice, osmišljavanje novih jelovnika. Planiram sve dovršiti do početka iduće turističke sezone - s velikom dozom entuzijazma i strasti govori Vladimir Dedić.

Transparentno poslovanje i kreativnost

Svima koji razmišljaju o povlačenju novca iz EU fondova poručuje kako je kao osnovni preduvjet potrebno imati transparentno poslovanje, a potom i dobru poslovnu ideju. 

- Morate biti kreativni, morate biti i dobar planer, ali i lider, a ne šef. Ne postoji garancija za dobivanje sredstava. Nikad ne znate koliko će se potencijalnih korisnika javiti te kako će evaluator ocijeniti vaš projekt. Ali ako vjerujete u to što ste osmislili i prijavili, vrlo je vjerojatno da ćete dobiti pozitivnu ocjenu. Svaka ideja koju imate mora biti razrađena do sitnih detalja kako bi onaj koji čita vašu prijavu dobio što precizniji uvid u ono što vi zapravo želite raditi - kaže Vladimir.  

Njegova obitelj posjeduje i OPG, koji se nalazi u Cerniku, u blizini Nove Gradiške, gdje imaju voćnjak, vinograd, oranice i cjelokupno obiteljsko imanje. U svibnju ove godine kupili su i zemljište u Dalmaciji, u Islamu Grčkom, ondje su podigli maslinik i voćnjak, a planiraju proširiti ponudu. Trenutno proizvode vino, džemove, suhomesnate proizvode te razne rakije i likere. Većinu proizvoda plasiraju u svom restoranu, a dugoročni cilj im je postići samoodrživo poslovanje te dogovoriti otkup ribe po principu prvokupa od malih lokalnih ribara. Tako bi, ističe, zaokružio cijelu priču koja se nadovezuje na projekt koji je osmislio za restoran. 

Za jače korištenje EU fondova u ugostiteljstvu

Vladimir se osvrnuo i na količinu iskoristivosti EU fondova u ugostiteljstvu. Koriste se, kaže, vrlo malo ili nikako.

- Mislim da je naš obrt jedini u ovom području koji je uspio realizirati prijavu na natječaj. Jednostavno nema interesa. Nažalost, nema ni fonda koji izravno financira ulaganja u ugostiteljstvo i turizam. Smatram da bi bilo uputno, pogotovo zbog pandemije koronavirusa i njezinih posljedica, otvoriti mogućnost da turistički i ugostiteljski sektor dobiju vjetar u leđa kroz javne investicije i EU fondove. Time će se postići unapređenje kvalitete, otvaranje novih radnih mjesta, a i država će od svega toga imati korist. Moramo razmišljati unaprijed i stvoriti društvo u kojem je moguće dostojanstveno živjeti od svog rada - istaknuo je Vladimir Dedić, koji je i dalje aktivan u LAG-u Bura, kao predsjednik udruge, te i dalje sudjeluje u razvoju kraja u kojem živi.