Snaga Sunca: Energija koja će spasiti Zemlju od CO2 i globalnog zatopljenja

O tome da je Zemlja prekrasno mjesto za život nije potrebno trošiti riječi. Nijedan joj drugi planet nije ni blizu kad je riječ o mogućnosti naseljavanja ljudi, a čini se da će tako biti još neko vrijeme. Drugim riječima, kad bi se Zemlji dogodilo nešto loše, mi, ljudi, zapravo ne bismo imali kamo otići. No ako malo bolje razmislimo, Zemlji se već sada događa nešto prilično dramatično – globalno zatopljenje, uzrokovano velikim dijelom emisijama ugljičnog dioksida (CO2), koje imaju snažan utjecaj na svjetsku klimu. 

Sve to posljedica je nekoliko stoljeća industrijskog napretka čovječanstva, a posebice otkrića fosilnih goriva, čijim se spaljivanjem stvara energija. A tu, kao nuspojavu, dobivamo neželjene ugljične emisije.  

Suncem protiv CO2

No dobra je vijest da je rješenje ovog ozbiljnog problema zapravo nadohvat ruke. Sunčeva energija mogla bi biti put za smanjivanje tereta emisija CO2. Ona nije samo izvor velike količine energije nego bi mogla dovesti i do oporavka okoliša koji je ugrozila industrijalizacija. Sunce zrači nevjerojatnu količinu svjetlosti i toplinske energije.

Količina koja dopire do Zemlje u samo jednom satu dovoljna je da pokrije sve energetske potrebe čovječanstva tijekom cijele godine. Zato ne čudi to što sunčane elektrane niču diljem svijeta u sve većem broju. 

Velike sunčane elektrane i u Hrvatskoj

Najveće svjetske solarne elektrane imaju kapacitet od 2000 do 22.000 MW, a većina ih je smještena u pustinjskim područjima Kine, Indije i Srednjeg istoka. Velika postrojenja postoje i u SAD-u, Meksiku te u južnom dijelu Europe. Sve ostale elektrane u svijetu manjeg su kapaciteta – primjerice, najveća solarna elektrana u Njemačkoj nalazi se u blizini Berlina, ima kapacitet od 187 MW i zadovoljava potrebe za električnom energijom 50.000 kućanstava. 

Velike sunčane elektrane niču i u Hrvatskoj. HEP je prošle godine u rad pustio sunčanu elektranu Vis, najveću takvu elektranu u Hrvatskoj. 

- Velike solarne elektrane izuzetno su važne za energetski razvoj Hrvatske - kažu iz HEP-a te dodaju da, iako postoji mnogo prostora za poboljšanja u proizvodnom procesu, solarne tehnologije imaju dugovječnost - traju oko 30 godina, uz relativno niske troškove održavanja. 

Niski troškovi, bez goriva

- Nakon instaliranja solarnih panela, operativni troškovi prilično su niski u usporedbi s drugim oblicima proizvodnje energije, što je dodatan benefit. Isto tako, gorivo nije potrebno, a to znači da solarna energija može stvoriti velike količine električne energije bez troškova osiguranja opskrbe gorivom - komentiraju iz HEP-a. 

Dodaju da je gradnjom prve velike sunčane elektrane na hrvatskim otocima Vis dobio vlastiti izvor obnovljive energije i veću sigurnost opskrbe električnom energijom, posebice u razdobljima povećane potrošnje, tijekom turističke sezone.

- SE Vis sagrađen je na zemljištu površine 5,5 hektara, na brdu Griževa glavica, u blizini lokacije Žena Glava. Elektrana snage 3,5 MW godišnje će proizvoditi, bez poticaja i na potpuno tržišnoj osnovi, oko pet milijuna kWh električne energije, što odgovara potrošnji oko 1600 kućanstava. Samom otoku Visu, osim veće sigurnosti opskrbe električnom energijom, sunčana elektrana donosi prihode od proizvedene električne energije te je pridonijela pozitivnom imidžu 'zelenog' otoka - zaključuju iz HEP-a.

Kao obnovljivi izvor energije bez CO₂, utjecaj solarnih elektrana na okoliš značajno je manji od ostalih tehnologija proizvodnje električne energije. Jedna od njihovih najvećih prednosti je nikakvo ili vrlo malo zagađenje zraka. Primjerice, samo SE Vis svake će godine smanjiti emisije CO₂ u atmosferu za više od 2600 tona, poručuju iz HEP-a. 

Ova tvrtka trenutno priprema tridesetak projekata sunčanih elektrana različitih snaga diljem Hrvatske, a svaki od njih pridonijet će ostvarenju cilja – uspostavi održivog zelenog energetskog scenarija do 2030. godine.

Sunčane elektrane kao turistička atrakcija

Osim što su korisne, velike sunčane elektrane često su atraktivna arhitektonska ostvarenja. Tako postaju i turistička atrakcija te predstavljaju snažan vjetar u leđa industriji turizma, koja sa segmentom obnovljivih izvora energije nema baš previše veze. Izdvojit ćemo ovdje tek nekoliko najzanimljivijih primjera: fotonaponsko Disney postrojenje na Floridi u obliku glave Mikija Mausa, koje energijom opskrbljuje Walt Disney World, ali i obližnje mjestašce, zatim solarno postrojenje zračne luke Chatanooga u Tennesseeju, koje je realizirano na prostoru koji nije bio uporabljiv za aeronautičke svrhe, te Kagoshima Nanatsujima – najveću solarnu elektranu u Japanu, koja energijom opskrbljuje 22.000 japanskih domova. Osim toga, ovo je jedna od rijetkih sunčanih elektrana koje su otvorene za javnost – posjetiteljima nudi vođene ture i različite znanstvene izložbe.