Obavijesti

Kvaka24

Komentari 0

Uspjeh ZICER-a: 'Akcelerator ubrzava rast startupova s inovativnim proizvodima'

Uspjeh ZICER-a: 'Akcelerator ubrzava rast startupova s inovativnim proizvodima'

Da bi se povećala uspješnost opstanka startupova, uz skladan tim i dobre ideje, važno je da funkcionira cjelokupni lanac ekosustava. To uključuje podršku startupu od početka do realizacije, kaže Frane Šesnić

VIDEO

Akceleracijski programi već su godinama prepoznati kao izvrsni modeli ubrzavanja razvoja tehnoloških tvrtki u njihovim ranim fazama. Većina akceleratora fokusirana je upravo na početnu fazu razvoja startupa, u kojoj vrlo često još ne postoji niti formalna pravna osobnost tvrtke nego je riječ o neformalnom timu koji gura neku "dobru" ideju.

Koji su ciljevi akceleratora?

Kroz intenzivan program koji uglavnom traje nekoliko mjeseci, najčešće 2-3 mjeseca, nastoji se timu koji kroz njega prolazi dati temeljna znanja koja im nedostaju da bi realizirali svoj pothvat. Istodobno se testiraju sama ideja i poslovni model. Ispituju se i potencijal tržišta, konkurencija, zakonske i tehnološke barijere, kao i drugi rizici. Nakon uspješno završenog programa akceleracije startup bi trebao moći samostalno djelovati u daljnjem razvoju svog proizvoda, uglavnom kroz dva modela, jedan je organskim rastom (bootstrapping) i prihodima koje ostvaruje, a drugi je vanjskim financiranjem, poput investicija poslovnih anđela ili rizičnoga kapitala. Cijeli proces akceleriranja podržan je intenzivnim mentorstvom onih koji su takav put već uspješno prošli. Vrlo često mentori postaju partneri i investitori u startup. Sve je više primjera specijaliziranih akceleratora za pojedinu tehnologiju koje osnivaju korporacije ili fondovi rizičnoga kapitala. Jedna od podjela akceleracijskih programa je na one koje osnivaju privatni investitori i na one koje osnivaju javni osnivači, poput gradova. Ciljevi su im jednaki, da se postigne brza i dugotrajna tržišna održivost startupa. Često su privatni akceleratori usko specijalizirani za neku tehnologiju ili b2b poslovne modele jer se smatra da je u tom segmentu veći potencijal za brži rast. U javim akceleratorima trebali bi svi imati jednaku šansu, pa se često dopuštaju i manje potencijalni modeli, poput hardverskih startupova i drugih manje skalabilnih modela čiji razvoj proizvoda traje dulje i sve je mnogo kompliciranije, pa zbog toga i neizvjesnije. Privatni akceleratori u pravilu uzimaju udio u vlasništvu startupa, a javni akceleratori to nužno ne čine.

Kvaliteta i motiviranost ključni za uspjeh

Startup akceleratori ubrzavaju razvoj rješenja u kratkom, ali intenzivnom razdoblju, usmjereni su na razvoj proizvoda, ali i tima, koji je vrlo važan faktor rizika. Upravo su kvaliteta i motiviranost tima neki od glavnih faktora koji se evaluiraju prilikom analize startupa u procesu selekcije za ulazak u program. Zna se dogoditi da je tim kvalitetan, ali da im je proizvod promašen, a isto tako i obrnuto - da imaju dobru ideju, ali da tim nema kompetencije za njezinu realizaciju. Isto tako moguće su sve permutacije ovih slučajeva. Zato je ulaganje u startupove vrlo rizičan posao i ne savjetuje se svakom. Timovi se ponekad raziđu već u startu zbog promjene fokusa pojedinog člana ili nekih drugih okolnosti.  

Kako bi se povećala uspješnost opstanka startupova, osim skladnog tima, dobre ideje, važno je da funkcionira cjelokupni lanac ekosustava. To uključuje podršku startupu od ideje do njene realizacije u obliku proizvoda koji bi u što kraćem roku trebao postati tržišno održiv. Na tom putu važno je zadovoljiti mnoge kriterije, tim smo već spomenuli, a uz kvalitetan tim potrebno je osigurati financiranje razvoja i marketinga kako bi se proizvod plasirao na tržištu. Na kraju, važno je isporučiti i konačan funkcionalan proizvod koji ljudi žele koristiti. S druge strane nalazi se tržište, koje vjerojatno nema osviještenu potrebu za takvim proizvodom jer bi on trebao biti novost na tržištu, pa su onda i troškovi marketinga značajni, a rezultati su rizični, ako ne i upitni. Uz ogroman trud, odricanje i rizike, za startup je vrlo važan faktor sreće, to će svaki osnivač priznati. No sreću treba provocirati, tako da se na kraju uloženi trud ipak isplati jer, u konačnici, i neuspjeh je dio iskustva te u nekoj idućoj iteraciji može postati uspjeh.
U posljednje vrijeme javljaju se novi modeli podrške startupovima, poput venture buildera ili startup studija, koje pokreću uglavnom agencije koje su svoja iskustva brusila na projektima za različite klijente pa sad to znanje prenose na nove startupove. Ovaj pristup ima vrlo velik potencijal, pogotovo ako agencija, osim razvoja proizvoda, može pružiti marketinšku podršku. Od tima se u ovom slučaju očekuju specifične ekspertize iz područja u kojem se startup gradi i u kojem osnivači imaju značajna iskustva, a sve ostale nedostatke rješava venture builder. Njihovo vrijeme kod nas tek dolazi i vjerujem da će biti izvanrednih rezultata.

Startup Factory iznjedrio 88 timova

U Zagrebačkom inovacijskom centru – ZICER-u, gdje pružamo podršku startupovima u njihovim počecima, prije sedam godina pokrenuli smo Startup Factory – prvi startup akcelerator u Hrvatskoj. Kao što ime kaže, akcelerator ima za cilj biti tvornica startupova, što znači da na početku u akceleracijski program ulazi tim, koji na kraju osniva tvrtku. Program nudi cjelovitu podršku, koja je intenzivna i traje dva mjeseca. U okviru programa prolaze se specijalizirane radionice, intenzivno mentoriranje, pruža se infrastrukturna podrška, raspoloživi su im laboratoriji za razvoj prototipova, omogućava se izravno povezivanje s etabliranim tvrtkama koje zanimaju inovativna rješenja, kao i ostalim potencijalnim poslovnim partnerima i investitorima.
Startup Factory nije jedini akceleracijski program koji provodimo u ZICER-u, no on je prvi, najpoznatiji, a za svoju je izvrsnost dobio više domaćih i međunarodnih nagrada. Pokrenuli smo ga 2016. godine te ga je do sada uspješno prošlo 88 razvojnih timova, a 32 startupa dobila su bespovratna financijska sredstva u iznosu većem od 4,3 milijuna kuna. Program iz godine u godinu unapređujemo i razvijamo, a na dosadašnjim iskustvima gradimo kvalitetu koja iz godine u godinu raste. Primjerice, prva je generacija startupova bila usmjerena na razvoj tehnoloških inovacija iz područja turizma. U kasnijim godinama teme su se širile, pa smo tako ove godine listi poželjnih prijavitelja dodali i one koji razvijaju rješenja iz područja svemirskih tehnologija. Kroz godine smo primijetili kako prijavljena rješenja daju odgovore na aktualne izazove. Prošle su godine to bila rješenja iz područja zdravlja i edukacije, a ove očekujem veći broj prijava iz područja održive energije. 

Prijavite se, počinje natječaj

Novi ciklus prijava za sedmu generaciju Startup Factoryja je u tijeku i trajat će do 4. rujna 2022. Prijaviti se mogu timovi ili novi startupovi koji razvijaju visokotehnološka rješenja i okupljaju od dvoje do sedmero članova (punoljetnih) komplementarnih znanja. Najveće uspjehe uvijek postižu, kako ih volim zvati, homogeno-heterogeni timovi koji teže istom cilju, a raspolažu različitim kompetencijama. Za prijavu su prihvatljiva sva inovativna i disruptivna tehnološka rješenja. Glavna preporučena područja su zdravlje i kvaliteta života, energija i održivi okoliš, promet i mobilnost, sigurnost i kibernetička sigurnost, hrana i bio-ekonomija, edukacija, robotika, fintech, turizam, umjetna inteligencija i svemirske tehnologije. Ove jeseni u program ćemo primiti 13 timova. Njih očekuje intenzivan raspored edukacija i mentoriranja, a najbolje od najboljih i financijska sredstva za razvoj. Ove godine bespovratna novčana sredstva za razvoj od ukupno 800.000 kuna bit će raspoređena na pet najboljih timova – dva puta po 250.000 kuna za drugu razvojnu fazu i tri puta po 100.000 kuna za prvu razvojnu fazu. Prva faza podrazumijeva da razvojni tim, odnosno mladi startup, ima ideju koju će razvijati i validirati ili pak prototip u izradi, a druga faza podrazumijeva da ima funkcionalni prototip, poslovni model te da se pripremate za investiciju.

Zagreb: Frane Šesnić, direktor Zagrebačkog inovacijskog centra


Iskustva dosadašnjih finalista Startup Factoryja, a koji nisu osvojili financijsku nagradu, ističu kvalitetu samog programa i to kako su znanja, iskustva, poznanstva i spoznaje stečeni kroz ovaj program imali ključnu ulogu za uspjeh njihova startup puta. 
Prijave za Startup Factory otvorene su do nedjelje, 4. rujna, u 23:59 sati. Nakon zatvaranja prijava slijedi selekcijski proces koji uključuje evaluaciju prijavnog obrasca od strane stručnog povjerenstva, a potom slijede intervjui. Startup Factory završava velikim finalom 17. studenog na startup konferenciji Zagreb Connect.
Pozivam sve s dobrim idejama da se prijave na Startup Factory putem web stranice www.zicer.hr/akcelerator/.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 0
VIDEO

Korak za ulazak na nova tržišta: Koje sve tvrtke danas trebaju industrijskog dizajnera i zašto
RAZGOVARALI SMO SA STRUČNJACIMA

Korak za ulazak na nova tržišta: Koje sve tvrtke danas trebaju industrijskog dizajnera i zašto

Kako bi bili konkurentni na tržištu, proizvodi moraju izgledati privlačno te biti dizajnirani s puno stila, a upravo suradnja s industrijskim dizajnerima donosi potrebne vještine koje tvrtkama omogućuju stvaranje izgleda takvog proizvoda

Domaći projekt pošumljavanja dronovima iz zraka: 'Ono što mi sadimo su pametne šume'
Od menadžera do inovatora

Domaći projekt pošumljavanja dronovima iz zraka: 'Ono što mi sadimo su pametne šume'

Prije zaokreta u poduzetništvo i pokretanja dva uspješna projekta čiji je glavni cilj očuvanje okoliša, Goran je bio na vodećim pozicijama u domaćim i stranim kompanijama. Međutim, kod njega je presudila ljubav prema prirodi
Prijavite se na webinar i prepoznajte intelektualno vlasništvo u svom poslovanju
AKADEMIJA DZIV-A POZIVA

Prijavite se na webinar i prepoznajte intelektualno vlasništvo u svom poslovanju

Specijalizirani moduli namijenjeni su za mala i srednja poduzeća, a teme obuhvaćaju (pre)poznavanje i korištenje intelektualnog vlasništva u poslovanju kao i zaštitu različitih oblika industrijskog vlasništva