JE LI MOGUĆE?
13 stvari koje bi uskoro mogle nestati s lica Zemlje, a da toga nismo niti svjesni...
Nema sumnje da su ljudi najveća prijetnja dobrobiti planeta. Kako evoluiramo, prisiljavamo i svijet oko sebe da se mijenja. To rezultira gubitkom biljaka, životinja, pa čak i naših vlastitih izuma
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Možda vas nije osobito pogodilo što su telefonske govornice nestale iz upotrebe ili što se sve manje koriste pisana slova. Vjerojatno i neće imati poguban utjecaj na svijet, ali neke druge stvari na ovom popisu sigurno hoće.
Možda vas nije osobito pogodilo što su telefonske govornice nestale iz upotrebe ili što se sve manje koriste pisana slova. Vjerojatno i neće imati poguban utjecaj na svijet, ali neke druge stvari na ovom popisu sigurno hoće.
1. KRIJESNICE: Povezujemo ih s ljetnim noćima i kampiranjem. Ovi sitni kukci nekada su osvjetljavali nebo, ali zbog svjetlosnog zagađenja, ljudskog zadiranja u prirodu i upotrebe pesticida, možda ste primijetili da ih rijetko vidite. Znanstvenici vjeruju da postoje još od doba dinosaura - prije više od 100 milijuna godina. Unatoč tome, krijesnice su izbirljive oko svog staništa. Ljudi se potiču da poduzmu mjere u svojim dvorištima koje mogu pomoći krijesnicama da opstanu. To uključuje stvari poput sadnje vrta, gašenja svjetla, ostavljanja trupaca da trunu i suzdržavanja od korištenja kemikalija za travnjake.
2. BUMBARI: U Europi i Sjevernoj Americi populacija ovih oprašivača smanjila se drastično u posljednjih 20 godina. Iako su mnogim ljudima dosadni, bumbari su važan dio ekosustava. Gubitak staništa, trovanje pesticidima, globalno zatopljenje i bolesti razlog su zašto je bumbara sve manje.
3. KOLIBRIĆI: Iako biste mogli uhvatiti jednu od ovih malih ptica kako brzo mašu krilima u svom vrtu, Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) proglasila je osam vrsta kolibrića kritično ugroženima. To znači da imaju 50% šanse da izumru u sljedećih deset godina. Krčenje šuma ogroman je razlog ugroženosti ptica i čini se da se tim destruktivnim praksama ne nazire kraj.
4. TIGROVI: U vrlo bliskoj budućnosti moguće je da ćete moći vidjeti tigra samo na slici ili videu. Sundski tigrovi već su nestali iz svojih izvornih domova na Baliju i Javi. Posljednja preostala skupina, njih oko 400, može se naći na indonezijskom otoku Sumatri. No, kako se krčenje šuma nastavlja uz krivolov, vjerojatno ćemo izgubiti ova stvorenja u sljedećih 10 godina. Dijelovi i proizvodi tigrova također su dio ilegalne trgovine divljim životinjama koja prijeti mnogim drugim vrstama.
5. ČOKOLADA: Neki od najvećih proizvođača čokolade upozorili su da bi nestašica ove poslastice mogla biti puno bliža nego što mislimo. Očito je da ljudi konzumiraju više kakaa nego što ga poljoprivrednici mogu proizvesti. Kao da problem ponude i potražnje nije dovoljan, klimatske promjene otežavaju proizvodnju količina čokolade koje su nekada bile izvedive. Gljivična bolest uništila je posljednjih godina između 30 i 40 posto usjeva kakaa. Iako su genetski modificirani usjevi mogućnost u budućnosti, vjerojatno će okus čokolade koji svi znamo biti ugrožen.
6. BANANE: I dalje ih je obilje na policama, pa nismo niti svjesni da smo vrlo blizu toga da zauvijek izgubimo ovo slatko voće. Većina svijeta jede jednu vrstu banana pod nazivom Cavendish, koja se uzgaja u toplijim dijelovima svijeta poput Latinske Amerike i Kariba. Poput ljudi, i ove banane suočavaju se s pandemijom. Napada ih gljivica koja uništava usjeve bez kraja na vidiku. Dok znanstvenici traže načine za borbu protiv gljivice, većina njih zahtijeva genetsku modifikaciju usjeva. To dolazi sa svojim vlastitim nizom izazova, budući da većina zemalja ima jedinstvene zakone u vezi s genetski modificiranom hranom.
7. FERETI: Vrsta crnonogog tvora je jedini tvor porijeklom iz Sjeverne Amerike. Početkom 1900-ih smatralo se da ih je u zemlji živjelo preko 5 milijuna. No, do 1980. godine, zbog razvoja poljoprivrede i trovanja prerijskih pasa (glavnog izvora hrane tvora) smatralo se da su izumrli. Međutim, 1981. u Wyomingu je otkrivena mala populacija, a kasnije su pušteni u druge države. Trenutna divlja populacija iznosi 340, što je daleko od milijuna koji su nekada nastanjivali regiju. Centar za biološku raznolikost radi na zaštiti crnonogih tvorova od stalnih prijetnji, uključujući razvoj poljoprivrede, rodenticide te razvoj nafte i plina.
8. KAKTUSI: Iako imaju nevjerojatnu sposobnost preživljavanja i napredovanja na nekim od najnegostoljubivijih mjesta na svijetu, ipak se suočavaju s izumiranjem. To je uglavnom iz dva razloga: gubitka staništa i ilegalne trgovine biljkama. Mnoge vrste kaktusa proizvode cvjetove koje ljudi žele dodati u svoje privatne kolekcije i plaćaju visoku cijenu za njih. Gubitak ovih biljaka vjerojatno će izazvati brzi pad drugih životinjskih i biljnih vrsta koje su postale ovisne o njima.
9. KAVA: Korporativna carstva izgrađena su na leđima sićušnog zrna kave. I dok broj kafića u prosječnom kvartu može ostaviti dojam da kave ima u izobilju, istina je obeshrabrujuća. Većina svjetske kave dolazi iz Latinske Amerike, točnije iz zone nazvane "pojas kave", no čak i unutar nje, usjevi kave zahtijevaju određenu klimu za pravilan rast. S klimatskim promjenama koje podižu globalne temperature, znanstvenici procjenjuju da će se do 2050. godine pogodna područja za uzgoj kave smanjiti i do 50%. Uskoro bi kava mogla postati rijetka poslastica.
10. RAKOVI: Aljaska je 2022. godine poduzela neviđeni korak otkazivanja zimske sezone lova snježnih rakova. Unatoč velikoj potražnji za ovom ukusnom morskom hranom, Odjel za ribarstvo i divljač Aljaske (ADF&G) nije imao puno izbora, jer je populacija rakova pala za otprilike 90% u samo dvije godine. Nije utvrđen konkretan uzrok, ali dokazi snažno upućuju na to da je krivac globalno zatopljenje. Temperature oko Arktika rastu četiri puta brže nego bilo gdje drugdje na planetu, topi se led i uništava ekosustav domaćih vrsta.
11. KURZIV: Mnogi se sjećaju kako su se mučili u školi hvatajući crte da bi pisana slova bila uredna. No, to možda neće još dugo biti slučaj jer tradicija kurzivnog pisanja posljednjih nekoliko godina bilježi stalan pad. Sve je manje potrebe za pisanjem pisama i bilješki kada je puno lakše i brže slati tekstove i e-mailove. Čak i kada se ostavljaju bilješke, ljudi rijetko pribjegavaju kurzivu. Jedan se učitelj požalio da buduće generacije neće imati osobni rukom pisani potpis. Kurziv se također koristio za pomoć djeci s teškoćama u učenju poput disleksije. Dokazano je i da na jedinstven način stimulira mozak, poboljšava razumijevanje i motoričke sposobnosti.
12. METALNI KLJUČEVI: Prvi ključevi nastali su još u starom Egiptu i od tada im ljudi vjeruju kako bi zaštitili svoje dragocjenosti. Međutim, u posljednjih nekoliko stoljeća sigurnost temeljena na tehnologiji evoluirala je izvanrednom brzinom, što je dovelo do drastičnog pada upotrebe tradicionalnih metalnih ključeva. Većina novih automobila koristi sustav paljenja bez ključa, hoteli su davno prešli na kartice, a čini se da će se i nastaviti u tom smjeru.
13. TRGOVAČKI CENTRI: Nekada mjesto za druženje, sada moraju pronaći načine da se preoblikuju kako bi privukli mnoštvo kupaca kao nekad. Zatvaranje raznih robnih kuća poput Macy'sa, JCPenneyja i Searsa ubrzalo je propast trgovačkih centara koji su bili u vlasništvu jednog od ovih maloprodajnih divova. Online kupovina je jedan od glavnih razloga. Nije sve još izgubljeno, ali trend se uočava.
