REAGIRAJTE NA VRIJEME
23 znaka prebrzog starenja mozga koje ne treba ignorirati
Rano prepoznavanje simptoma preranog starenja mozga omogućuje pravovremenu reakciju – bilo kroz prilagodbu životnih navika, dodatnu podršku ili stručnu pomoć – što može poboljšati kvalitetu života u starijoj dobi
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
U nastavku provjerite je li vaš mozak počeo prerano stariti.
1. Smanjen osjet mirisa -
Iako je blagi gubitak osjeta mirisa čest s godinama, ako do njega dođe prerano, može biti znak raznih zdravstvenih problema – uključujući i one koji utječu na mozak. Virusne infekcije, alergije, određeni lijekovi, pa i COVID-19, mogu privremeno narušiti miris, no trajnije promjene mogu upućivati na ozbiljna neurološka stanja poput Parkinsonove ili Alzheimerove bolesti.
2. Hrana vam više ne ima isti okus -
Osjet okusa usko je povezan s mirisom, pa njihov gubitak često ide ruku pod ruku. Ako primjećujete da sve češće pojačavate jela solju ili šećerom jer vam okus djeluje slabije, moguće je da gubite osjet okusa. Osim što može utjecati na prehrambene navike, ovaj simptom može biti znak promjena u mozgu koje upućuju na ubrzano starenje ili rane faze neuroloških bolesti.
3. Hod vam je usporen -
Način hoda može biti važan pokazatelj općeg zdravlja, a posebno zdravlja mozga. Istraživanja su pokazala da usporavanje hoda, osobito kada je praćeno poteškoćama s pamćenjem, može biti rani znak povećanog rizika za razvoj demencije.
4. Teže i sporije učite nove stvari - Učenje novih stvari može biti izazovnije s godinama, ali to ne znači nužno da nam pamćenje slabi. Ipak, ako primijetite da vam je teško zapamtiti nove informacije ili da se jako mučite s učenjem, to može biti znak kognitivnog pada.
5. Sve češće zaboravljate - Povremeni zaboravi dio su normalnog starenja, no ako sve češće ne znate koji je mjesec, koje je godišnje doba, ponavljate ista pitanja u kratkom razmaku ili se izgubite na poznatom mjestu – to mogu biti znakovi ozbiljnijih kognitivnih problema. U tim slučajevima važno je potražiti stručnu procjenu. Dodaci prehrani koji obećavaju poboljšanje pamćenja često nisu znanstveno dokazani, a mogu izazvati nuspojave ili ometati djelovanje drugih lijekova. Najbolje je razgovarati s liječnikom prije bilo kakve samoinicijativne terapije.
6. Despresivni ste - Depresija sama po sebi ne mora značiti da mozak stari, ali istraživanja pokazuju da osobe koje su imale depresiju ranije u životu mogu brže starjeti kasnije. Simptomi depresije i demencije često su slični, što dodatno otežava razlikovanje. Osim toga, depresija može ubrzati kognitivni pad.
7. Teže se koncentrirate -
S godinama dolazi do prirodnog gubitka neurona i moždanih receptora, što može otežati održavanje fokusa. Istraživanja pokazuju da starije osobe često procesuiraju i važne i nevažne informacije, dok mlađi mozak učinkovitije filtrira ono što nije bitno. Ipak, dobra vijest je da se koncentracija može poboljšati – uz mentalne vježbe i trening pažnje, mozak se i dalje može naučiti bolje usmjeravati.
8. Mučite se s pronalaženjem riječi - Svi ponekad zaborave neke riječi u razgovoru no ako se to događa često i ne možete se sjetiti osnovnih, svakodnevnih izraza, to može biti znak ozbiljnijeg problema. Takvo stanje se zove primarna progresivna afazija (PPA) i uzrokovano je propadanjem dijela mozga koji kontrolira govor. PPA može biti i jedan od simptoma Alzheimerove bolesti.
9. Slabije čujete nego prije -
Gubitak sluha česta je pojava u starijoj dobi, no sve više istraživanja povezuje ga i s ranim znakovima demencije. Čak i blagi pad sluha predstavlja dodatno opterećenje za mozak, što može utjecati na pamćenje, razumijevanje i razmišljanje. Ako primijetite da vam razgovori postaju nejasni ili tražite druge da ponove, vrijedi se posavjetovati sa stručnjakom. Pravovremena reakcija može pomoći očuvanju i sluha i kognitivnog zdravlja.
10. Ne vidite dobro - Osobe s bolestima vida poput glaukoma ili dijabetičke retinopatije imaju veći rizik od razvoja demencije. Redoviti očni pregledi su važni jer se stanje očiju može povezati s funkcioniranjem mozga.
11. Zaboravljate stvari - Zaboravnost može biti posljedica umora, određenih lijekova ili bolesti. Međutim, ako zaboravljate uzeti lijekove, jesti ili otići pod tuš, to može biti znak da vaš mozak stari brže nego što bi trebao. U tom slučaju, svakako potražite stručnu pomoć.
12. Teško vam je raditi više stvari odjednom - Multitasking je sposobnost da istovremeno obavljamo više zadataka. Kako ljudi stare, može im postati teže prebacivati se s jednog zadatka na drugi. Ako vam to postaje naporno ili zbunjujuće, to može biti rani znak demencije.
13. Nestabilni ste pri hodu -
Nesiguran hod, vlačenje nogu ili problemi s ravnotežom mogu biti znak različitih zdravstvenih stanja – od nuspojava lijekova do ozbiljnih neuroloških bolesti poput Alzheimerove ili Parkinsonove. Ako uz nestabilnost osjećate bol, slabost ili učestale padove, važno je što prije potražiti liječnički savjet. Takvi simptomi mogu upućivati na ubrzano starenje mozga, ali i na druge, potencijalno reverzibilne uzroke.
14. Stalno gubite stvari - Svi ponekad izgube ključeve ili mobitel, ali ako to radite redovito i pronalazite ih na čudnim mjestima (npr. ključevi u hladnjaku), to je ozbiljniji znak da nešto nije u redu s vašom kognitivnom funkcijom.
15. Teško pratite razgovore -
Poteškoće u praćenju i razumijevanju razgovora mogu biti posljedica prirodnih promjena u mozgu koje dolaze s godinama. No, ako vam se često događa da izgubite nit razgovora ili ne možete pratiti što sugovornici govore, to može biti znak ozbiljnijih kognitivnih problema, uključujući rane simptome Alzheimerove bolesti. U tom slučaju, preporučuje se razgovor sa stručnjakom.
16. Ponavljanje istih pitanja ili priča - Ako se to događa unutar kratkog vremenskog perioda unatoč dobivenim odgovorima, jasan je znak da mozak teže zadržava nove informacije. Često osoba nije ni svjesna da je već postavila isto pitanje ili ispričala istu priču. Ovakvo ponašanje može biti frustrirajuće za okolinu, ali je važno prepoznati da nije riječ o zaboravnosti iz nehaja, nego o potencijalnim promjenama u pamćenju.
17. Teže rješavate probleme -
Poteškoće s logičkim razmišljanjem, snalaženjem u brojkama ili donošenjem odluka mogu biti rani znakovi slabljenja izvršnih funkcija mozga. Ako osoba ima problema s upravljanjem financijama, planiranjem obaveza ili vođenjem kućnog budžeta, a to su prije bile rutinske aktivnosti, moguće je da dolazi do promjena u kognitivnim sposobnostima. Ove promjene često se najprije primijete upravo u svakodnevnim situacijama.
18. Česte promjene raspoloženja - Osoba može postati neuobičajeno razdražljiva, tjeskobna, sumnjičava ili depresivna bez očitog vanjskog razloga. Takve promjene raspoloženja mogu se dogoditi iznenada i bez jasnog povoda, što često zbunjuje i osobu i njezinu okolinu. Osim toga, moguće su i nagle oscilacije između osjećaja sreće i tuge u kratkom vremenskom razdoblju.
19. Slabo prepoznajete lica, čak i bliskih osoba - To može biti vrlo zbunjujuće i uznemirujuće za oboljelu osobu, ali i za članove obitelji i prijatelje. Radi se o problemu s vizualnom percepcijom i memorijom, koji može biti znak ozbiljnijih neuroloških promjena. Ova pojava posebno je karakteristična za određene vrste demencije, poput Alzheimerove bolesti.
20. Promjene u spavanju - Značajne promjene u obrascima spavanja, poput nesanice, čestih buđenja tijekom noći ili čak novih pojava poput mjesečarenja, mogu biti povezane sa starenjem mozga. Takve smetnje često uzrokuju i dnevni umor, nervozu i smanjenje koncentracije. Uz to, remeti se prirodni ritam spavanja i budnosti, što može dodatno pogoršati kognitivne funkcije.
21. Gubitak motivacije i povlačenje iz svakodnevnih aktivnosti -
Kada se osoba povuče iz aktivnosti koje su joj nekad pružale zadovoljstvo, izgubi interes za hobije, druženja ili svakodnevne obaveze, to može biti više od prolazne promjene raspoloženja. Apatija, manjak volje i emocionalna ravnodušnost često se zamijene s depresijom, no mogu biti i rani znak kognitivnog opadanja. Važno je obratiti pažnju na takve promjene, osobito ako traju dulje ili se pogoršavaju.
22. Poteškoće s vizualnim percepcijama i prostornim snalaženjem - Mogu se očitovati kao problemi u procjeni udaljenosti, prepoznavanju boja, čitanju ili snalaženju u poznatom okruženju, pa čak i prilikom vožnje. Osoba može pogrešno procijeniti gdje treba stati ili gdje se nalaze predmeti u prostoru, što može uzrokovati nezgode. To može dovesti i do izbjegavanja vožnje ili straha od kretanja izvan doma.
23. Izgubljeni u vremenu i prostoru - Osoba može izgubiti pojam o datumima, godišnjim dobima ili protoku vremena, a može se dogoditi i da zaboravi gdje se nalazi ili kako je tamo dospjela. Često se javljaju i problemi s praćenjem kalendara ili vremenskog slijeda događaja. Takva dezorijentacija ozbiljan je znak i zahtijeva stručnu procjenu.
