Mali trikovi: Umjesto klasične pećnice ljeti rabite mikrovalnu i toster, a vikendom roštiljajte dok ćete na rashlađivanju uštedjeti sadnjom stabala i izolacijom kuće
Lifestyle
Komentari 1Možda vam se čini kako više nemate na čemu uštedjeti, no prostora za uštede uvijek ima, ističu financijski stručnjaci. U samo jednome mjesecu možete nepotrebno potrošiti stotine kilovatsati struje ako su uključeni njezini “gutači” i onda kad se njima ne koristite. Na popisu najvećih potrošača su plazma televizori, kutije za kabelsku i digitalni videorekorderi, koji su preuzeli vodstvo nad najvećim potrošačem - hladnjakom.
Razlika je u tome što hladnjak ipak mora stalno biti uključen, a televizori i ostali “gutači” struje i ne moraju. Stoga, kad odlazite na vikend, potpuno isključite iz struje pisače, aparate za kavu i dodatne telefonske punjače.
Također, tijekom vrućih dana novac se rasipa ako je klima-uređaj namješten tako da rashlađuje prostor na gotovo polarnu temperaturu. Namjestite termostat na razumnih 25°C jer će vam se za svaki stupanj niže računi za struju povisiti otprilike od tri do četiri posto.
Živite li u kući, udar sunčevih zraka možete spriječiti posadite li stabla na južnoj i zapadnoj strani. Posadite li stabla i na istočnoj strani, zimi će kuća biti zaštićena od hladnih vjetrova, a trošak za grijanje 35 posto niži.
Za lijepa vremena umjesto u pećnici meso ispecite vani na roštilju. Uz to što ne troši struju, i ne zagrijava prostor te ne morate uključivati klima-uređaj.
Posuđe ne sušite u perilici, otvorite vrata i sačekajte da se besplatno osuši na zraku ili ga obrišite i spremite. Tako će perilica posuđa potrošiti do 50 posto manje struje.
Prije no što uključite perilicu posuđa, pobrinite se da bude potpuno puna. Trošit će manje tople vode i manje sredstva za pranje te manje struje, a to će vam donijeti višestruku uštedu.
Tijekom vrućih mjeseci smanjite uporabu aparata koji se jako zagrijavaju dok su uključeni, poput glačala i pećnice. Umjesto klasične električne pećnice, upotrebljavajte električne tave, toster-pećnicu i mikrovalnu. Priprema jela u mikrovalnoj pećnici smanjit će potrošnju struje za čak dvije trećine.
Isključujte sve uređaje kad se njima ne koristite. I dok su na “stand byu”, no i kad su isključeni, ali nisu iskopčani iz utičnice, električni uređaji troše struju koja im primjerice treba za rad sata i sl.
Mnoga su znanstvena istraživanja pokazala kako se za napajanje različitih uređaja na “standby” iz kućnog budžeta odlije otprilike 600 kuna na godinu.
Postoji način da se tijekom vrućina ne skuhate, ali i ne opečete na račun za struju. Kombinirajte klima-uređaj sa stropnim ventilatorom, koji malo troši. Uz bržu cirkulaciju hladnog zraka prostorija će se brže rashladiti, a klima-uređaj brže isključiti.
Prema nekim izračunima samo na računalo i audiouređaje odlazi oko 15 posto troškova za struju prosječnoga kućanstva. Ako niste za računalom, isključite ga jer, i dok se njime ne služite, a ono je uključeno, troši do 75 posto ukupne energije.
Prepolovit ćete vrijeme sušenja ako u sušilicu s mokrim rubljem stavite veliki suhi ručnik. Sušilica rublja zagrijava prostor te za toplih dana rublje sušite vani na suncu i zraku.
Kvalitetna vrata i prozori te dobra izolacija zidova, od podruma pa do krova, investicija su koja se dugoročno isplati. Samoljepive trake za vrata i prozore jeftina su stavka koja donosi uštedu sprečavajući da za vrućih dana toplina ulazi u stan te da rashlađeni zrak izlazi.
Prašina koja se nakupi na rashladnim zavojnicama hladnjaka povećava potrošnju struje. Stoga ih usisajte svaka tri mjeseca i odmaknite hladnjak od zida barem sedam centimetara.
Rublje u sušilici sušite na najnižoj temperaturi. To štedi energiju i čuva odjeću. Ako je sušilica poluprazna, rasipate previše energije, a ako je preopterećena, nije efikasna. Za energetski učinkovitije sušenje trebali biste odvojiti laku od teške odjeće i sušiti ih odvojeno te redovito čistiti filtar.
O uštedama u budućnosti mislite već danas jer će cijene energenata, po svemu sudeći, i dalje rasti. Oko kuće strateški posadite sjenovita stabla te vinovu lozu. Oni će za koju godinu praviti hladovinu te će ljeti čuvati vaš dom od žege. Prema izračunu američkog ministarstva energetike, samo tri stabla posađena na južnoj i zapadnoj strani dvorišta smanjuju ljeti troškove rashlađivanja za otprilike 30 posto. Dok stabla ne narastu, hlad pravite tendama. Zaštitite se od vrućine zastorima i roletama.
Zamrzivač redovito odmrzavajte jer radi mnogo teže kad je led na stijenkama deblji od 6 mm. Imajte na umu da je pun zamrzivač mnogo efikasniji od praznog. Ako ne volite skladištiti mnogo zamrznute hrane, zamrzivač popunite grahom, rižom i orašastim plodovima tako da uvijek bude dvije trećine pun, no ostavite dovoljno prostora za cirkulaciju zraka.
Provjerite jesu li vrata hladnjaka i zamrzivača dobro zatvorena i zabrtvljena. Stavite komad papira te zatvorite vrata. Ako se papir lako izvlači, to je znak da vrata hladnjaka trebaju nove brtve ili je potrebno pritegnuti šarke.
Ako kuću rashlađujete klima-uređajem koji je postavljen u prizemlju, danju zatvorite prozore na katu i spustite rolete ili navucite zastore. Tako se hladan zrak neće “raspršivati”. No dom možete besplatno rashladiti i tako da tijekom noći ostavite otvorene sve prozore i vrata.
Glačalo troši više od perilice, sušilice i štednjaka pa glačajte dok je struja jeftinija, a ljeti je to od 22 sata do 8 sati. Preporučena temperatura u hladnjaku je između 3°C i 5°C, a u zamrzivaču između -32°C i -15°C. Ako su temperature niže, troši se do 25 posto više struje. Perete li odjeću na 40°C umjesto na 60°C, perilica će trošiti do 35 posto manje struje.
Termostat klima-uređaja ne postavljajte blizu televizoru ili svjetiljci jer će zbog njihove topline termostat češće uključivati klimu te će ona dulje raditi i trošiti više struje.
Umjesto da jedete skuplja gotova jela, kuhajte. Jelovnik temeljite na jeftinijim sezonskim namirnicama. Nabavite štedljivo posuđe. U poklopljenim tavama i loncima ravnog dna hrana se na nižoj temperaturi brže skuha. Tave kojima je dno veće ili manje od ploče na štednjaku rasipnice su energije.
Štedljive žarulje troše četiri puta manje struje od običnih. Stare žarulje sa žarnom niti trebali biste što prije zamijeniti kompaktnim fluorescentnim ili LED žaruljama. Osim što su manji potrošači, te žarulje i znatno manje zagrijavaju prostor od klasičnih sa žarnom niti.
Uštedite na telefonskim impulsima. Pronađite besplatne brojeve (s predbrojem 0800) službi koje često zovete. Odaberite davatelja usluga za kojeg su se već opredijelili vaši ukućani i prijatelji te iskoristite mogućnost besplatnih poziva unutar mreže. Ako teško obuzdavate strast za telefoniranjem, držite se prepaid usluga te potrošnju svedite samo na vrijednost kupljenog bona. Ne šaljite besmislene SMS-ove u stilu “Što ima?” i vaš će račun polako ali sigurno postati manji. Postavite si granice te odredite broj poziva u danu i njihovu dužinu. Telefonirajte kad su vam jeftiniji impulsi, navečer ili vikendom.
Danju manje upotrebljavajte uređaje koji dodatno zagrijavaju prostor. Isključite televizor ako ga ne gledate. Perilice rublja i posuđa te glačalo uključujte kasnije navečer dok rashlađujete dom otvaranjem prozora i vrata. Osim što ga nećete dodatno ugrijati, nakon 22 sata trošit ćete jeftiniju struju.
Aparati energetskog razreda A ili AA dugoročno su isplativija investicija. Iako je hladnjak klase C srednje veličine s malim zamrzivačem nešto jeftiniji od sličnog modela energetske klase A, on na godinu potroši oko 100 kuna više od hladnjaka A klase.
Smanjite račune za mobitel. S rođacima i prijateljima koji žive u dalekim zemljama, umjesto telefonom, razgovarajte na internetu. Zato postoje Skype, GTalk, MSN i Yahoo messenger... Umjesto SMS-ova, pošaljite e-mail.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+