Ružičasto piće koje pruža snagu i opušta pili su i drevni Grci prije napada na Troju, a bikla se tradicionalno u Zagori koristila kao napitak za davanje snage i veći libido
Afrodizijaci: Vrgoračka bikla i zagorski med za više strasti
U vrgoračkom kraju još se od davnina štovalo te čuvalo vinovu lozu i kozu. Zaslužne su za fini krepki napitak koji “podiže” raspoloženje.
Bikla je zauzimala važno mjesto na južnodalmatinskim otocima i u Dalmatinskoj zagori, osobito u teškim životnim uvjetima kad je pružala snagu, ali i služila za opuštanje uz ognjište nakon napornoga radnog dana. Vrenjem mošta i zrenjem vina bikla postaje sve jača, mijenja boju do tamnije te kao takva pije se mjesecima. Prema iskustvu ljubitelja, bikliti se može crnim vinom tijekom cijele godine.
- Prema legendi, bikla se prenijela u Zagoru s otoka Hvara i Brača koji su bili grčke kolonije, a prema kulinarskim istraživanjima književnika i gastronoma Veljka Barbierija, biklu su pili i stari Grci koji su prije napada na Troju pili piće od vina mlijeka i krvi - objašnjava voditeljica Turističkog ureda grada Vrgorca Željka Opačak.
Na seoskom gospodarstvu Željka i Dragice Borovac saznajemo da je uobičajen recept oko sedam dijela mladoga crnog vina na koje idu tri dijela kozjeg mlijeka.
- Važno je miješati napitak da se ne prosiri - objašnjava Dragica.
Biklu su u prošlosti pila i djeca, a danas uglavnom piju muškarci, ali i žene jer, kako rekoše Vrgorčani, bikla je pravi afrodizijak. Dok vještinom na kojoj bi joj pozavidjele mnoge žene još u mlado slatko crno vino ulijeva kozje mlijeko, Anđelka Jukić otkriva još jedan specijalitet od mošta specifičan za ovaj kraj.
- Ćupter, desert od mošta, grisa, oraha i badema, delicija je koju su u prošlosti pripremale naše prabake i bake te ga danas rijetko tko sprema - priča nam Anđelka.
Kao poticaj udvaranju služi i čaša vina od loze prča, kažu mještani Sućurja na Hvaru, odakle potječe. Dubrovčani uživaju u likeru od ružinih latica koji navodno diže raspoloženje i potiče libido.
Kod Đure i Jasne Košćak svi dolaze po ‘recept’ za bolje raspoloženje
Pa vidite kak’ mi je cijelo selo veselo. Žene nisu nikad loše volje, a zna se kad je žena vesela. I moja Jasna je uvijek vrckava, smije se Đuro Košćak (48) iz Remetinca kraj Novog Marofa.
Đuro i supruga Jasna (46) odlaskom u mirovinu - on u vojnu zbog invaliditeta, a ona zbog propasti Varteksa i bolesti ruku koju je zaradila na poslu, 2007. otvorili su OPG. Počeli su sa sadnjom lješnjaka, a Jasna se bacila na istraživanje i pripremila prirodni afrodizijak, pržene lješnjake u bagremovu medu.
- Pitajte moju ženu je li to stvarno afrodizijak. Ona veli da je - kaže nam veseli Đuro.
U njihovu proizvodu već godinama uživa cijelo selo, a kako se vrlo brzo pročulo za “čudotvorni specijalitet” obitelji Košćak, u Remetinec narudžbe stižu iz cijele Hrvatske.
- Svi kupci nam se vraćaju i, kad ih pitamo je l’ djeluje, samo namiguju - kaže Jasna.
Neki kupuju za supružnike, neki za ljubavnike. Kaže Đuro da bi i političari trebali redovito jesti njihov proizvod pa bi im seks bio drukčiji.
- Ne bi ga upražnjavali s narodom - misli Đuro.
Jasna o afrodizijačkim iskustvima samo mudro šuti i vrckavo se smješka. Đuro kaže da lješnjake u medu jede redovito, a misli da i supruga, sudeći prema raspoloženju, ne propušta po žličicu na dan. Lješnjake pakiraju u bočicu od decilitra.
- To se jede prema potrebi. Kad se zaželite slatkog ili kad se spremate za urnebesan provod - šaljiv je bračni par Košćak.
Proizvod je neškodljiv i sto posto ekološki. Med nabavljaju od susjeda, a lješnjake uzgajaju na oko sedam tisuća četvornih metara zemlje.
Ocat od bazge
Đuro i Jasna proizvode i Bazgy, domaći ocat od bobica bazge. I za njega kažu da ima afrodizijačka svojstva jer pozitivno djeluje na zdravlje, čisti organizam, odličan je antioksidans, čisti krv te smanjuje kolesterol i visoki tlak.