Bebe već i prije rođenja vole zvukove Mozarta i Vivaldija

Istraživači sa Sveučilišta u Kaliforniji otkrili su pozitivan utjecaj Mozartove glazbe na matematičku inteligenciju i orijentaciju kod djece.

Fetus čuje i reagira na zvuk već od 16. tjedna, a aktivno sluša već u 24. tjednu. Stručnjaci su otkrili i kako od 25. tjedna dijete poskakuje u ritmu kada sluša glazbu, a bebe umiruje zvuk vode jer ih podsjeća na zvukove koje su slušali u majčinom trbuhu.

Glazbena edukatorica i terapeutkinja Giselle E. Whitwell već 20 godina proučava utjecaj glazbe na prenatalni razvoj djece. Mnoga istraživanja dokazala su da uspavanke povoljno djeluju na fetus jer pjevanje ima jači i bogatiji spektar nego govor. 

Kao dokaz da fetus čuje glazbu, stručnjaci navode da novorođenčad više voli melodiju koju je majka pjevala kad je bila trudna nego neke nove melodije koje im pjeva kasnije. Poznati britanski violinist Yehudi Menuhin tvrdi tako da svoj talent duguje roditeljima koji su mu pjevali i svirali prije nego što se rodio. Brojni su primjeri i kada je fetus postao hiperaktivan izložen glasnoj glazbi ili prejakim zvukovima.

Psiholog Peter Hepper otkrio je da bebe pamte i glazbu iz sapunica koje su majke gledale tijekom trudnoće. Novorođenčad reagira na nju ubrzanim otkucajima srca i živahnijim stanjem. Stručnjaci tvrde da izloženost prenatalnoj glazbi bebama pomaže u psihičkom, emotivnom, intelektualnom i duhovnom razvoju te da pjevanje uspavanki ima bogatiji spektar od govora.

Istraumatizirali su ga lavovi još dok je bio u trbuhu

Kao primjer štetnog utjecaja buke na fetus terapeutkinja Giselle E. Whitwell navodi ženu koja je u sedmom mjesecu trudnoće u ZOO vrtu prisustvovala hranjenju lavova. Zbog glasne rike fetus je reagirao jakim udarcima zbog kojih ženi nije bilo dobro. Kod djeteta je u dobi od sedam godina ustanovljeno da ima blaži poremećaj sluha, a reagiralo je i kada je gledalo lavove i slične životinje na televiziji.