Dugoročni nedostatak fizičkog kontakta drži kortizol stalno povišenim, što opasno slabi imunološki sustav. Tijelo gubi svoju prirodnu obranu, pa takve osobe znatno češće obolijevaju
Lifestyle
Komentari 0
Dugoročni nedostatak fizičkog kontakta drži kortizol stalno povišenim, što opasno slabi imunološki sustav. Tijelo gubi svoju prirodnu obranu, pa takve osobe znatno češće obolijevaju
Ljudska koža najveći je organ, a ujedno i komunikacijski sustav koji izravno razgovara s mozgom. Kada vas netko uhvati za ruku u stresu ili vam pruži zagrljaj, vaš živčani sustav reagira na načine koji nadilaze puki fizički osjet. Dodir nije samo gesta. On je neurološka potreba koja izravno oblikuje naše mentalno i fizičko zdravlje. Bez njega tijela doslovno pate i postaju podložnija raznim bolestima.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:09
Duboko u koži nalazi se mreža specijaliziranih živčanih vlakana. Za razliku od receptora za bol, ova vlakna reagiraju isključivo na nježan dodir brzinom od jedan do deset centimetara u sekundi, što odgovara brzini milovanja. Kada se aktiviraju, šalju signale u insularni korteks, dio mozga koji obrađuje emocionalno značajan dodir. Taj dio izravno je povezan s emocionalnim centrima, što objašnjava zašto nježan dodir trenutno mijenja cjelokupno raspoloženje.
Istraživanja pokazuju da ugodan dodir stvara mjerljive promjene. Velika meta-analiza objavljena u časopisu Nature otkrila je da dodirne intervencije snažno smanjuju bol, depresiju i tjeskobu kod odraslih, dok kod novorođenčadi potiču dobivanje na tjelesnoj težini. Fizički dodir aktivira parasimpatički živčani sustav te pritom snižava krvni tlak i znatno usporava otkucaje srca.
Kada ostvarite fizički kontakt, tijelo pokreće dvostruki proces. Iz hipotalamusa oslobađa se oksitocin, poznati hormon koji potiče osjećaj povjerenja i sigurnosti. Istovremeno, fizički kontakt drastično smanjuje razinu kortizola, našeg glavnog hormona stresa odgovornog za ubrzan rad srca.
Ovaj učinak stvara nevjerojatnu kaskadu smirenja. Uz oksitocin, dodir potiče lučenje dopamina i serotonina, neurotransmitera neophodnih za raspoloženje. Nedostatak ovakvog kontakta ostavlja organizam u opasnom stanju pripravnosti jer tijelu nedostaju ovi važni regulacijski mehanizmi.
Kada organizam predugo ostane bez kontakta, razvija se specifično stanje koje kliničari obično nazivaju gladi za dodirom. Osoba može imati ispunjen društveni život i redovito komunicirati s ljudima, a istovremeno patiti od dubokog nedostatka fizičke bliskosti. Izgovorene riječi i običan kontakt očima nikako ne mogu zamijeniti biološke signale koje zagrljaj šalje našem živčanom sustavu.
Simptomi gladi za dodirom često se prikrivaju kao drugi problemi. Ljudi osjećaju trajnu anksioznost, ogromne probleme sa spavanjem, kronični umor ili iznenadnu iritabilnost. Dugoročni nedostatak fizičkog kontakta drži kortizol stalno povišenim, što opasno slabi imunološki sustav. Tijelo gubi svoju prirodnu obranu, pa takve osobe znatno češće obolijevaju. Također osjećaju mnogo snažniju bol jer im silno nedostaje prirodno farmakološko ublažavanje boli koje normalno pruža aktivacija endogenog opioidnog sustava.
Povijest donosi zastrašujuće dokaze o ogromnoj važnosti dodira. Tijekom pedesetih godina znanstvenici su neumorno provodili rigorozne eksperimente s mladuncima majmuna. Pred njih su stavljali dvije velike zamjenske majke. Jedna je bila napravljena isključivo od žice i čvrsto je držala hranu, dok je druga bila potpuno obložena mekanom tkaninom, ali uopće nije nudila hranu.
Mladunci su provodili gotovo cijelo vrijeme uz mekanu majku, a onoj žičanoj bi prilazili tek nakratko zbog velike gladi. Gola hrana održavala je život, ali jedino je dodir pružio onaj prijeko potrebni osjećaj sigurnosti. Slični stravični primjeri zabilježeni su i u prepunim rumunjskim sirotištima. Djeca trajno lišena dodira pokazivala su iznimno ozbiljne i teške zaostatke u normalnom razvoju.
Za osobe koje žive same i nemaju pristup ljudskom dodiru, danas postoje učinkoviti načini ublažavanja ovog teškog nedostatka. Brojna klinička istraživanja uvjerljivo pokazuju da ciljana terapija masažom može jako uspješno smanjiti zabrinjavajuće rezultate teške depresije za okruglih 30 posto. Strukturalni dodir visoko obrazovanog profesionalnog terapeuta pacijentu pruža vrlo sigurno i stabilno okruženje u kojem izmučeni živčani sustav polako iznova uči pravilno primiti fizički kontakt bez trunke prijetnje.
​- Profesionalna masaža ili čak vrlo jednostavna svakodnevna autogena masaža vlastitog lica u tišini sobe može itekako lako aktivirati potpuno ista ona specifična živčana vlakna kao i spontani utješni dodir druge bliske osobe - naglašavaju brojni ugledni domaći i strani stručnjaci.
Mnogi ljudi danas sve češće posežu i za iznimno teškim pokrivačima. Oni svojim dizajnom pametno oponašaju onaj stvarni pritisak koji usamljeno tijelo inače osjeća tijekom jako čvrstog zagrljaja. Taj duboki pritisak učinkovito preusmjerava cijeli naš umorni živčani sustav iz opasnog stanja stresa ravno u stanje nevjerojatne smirenosti. Kućni ljubimci na kraju također igraju ogromnu ulogu jer redovito maženje psa potiče identično oslobađanje oksitocina kod ljudi kao i pravi ljudski kontakt. Ova predivna biološka veza snažno pomaže organizmu vratiti davno izgubljenu ravnotežu unutar osjetljivog hormonskog ciklusa modernog ljudskog tijela.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+