SIROVO ILI KUHANO
Evo kako koje povrće pripremiti da dobijete najviše za zdravlje
Način pripreme može utjecati na hranjivu vrijednost povrća, a neke vrste poput špinata i rajčice nakon kuhanja postaju nutritivno vrjednije jer se određeni nutrijenti lakše apsorbiraju. Stručnjaci ističu da je ipak najvažnije redovito jesti povrće
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
U nastavku pogledajte koje je povrće najbolje jesti sirovo, a koje kuhano.
Ovo povrće najoblje je jesti sirovo.
ZELENA SALATA Zelena salata najbolje se jede sirova jer toplina brzo uništava njezine osjetljive vitamine i antioksidanse. Zadržava visoke razine vitamina C i B skupine te polifenola. Najviše koristi ima kada je svježa i odmah konzumirana. Idealna je kao baza za salate.
KRASTAVAC Krastavac se najbolje jede sirov, posebno s korom koja sadrži vlakna i korisne biljne spojeve. Ima visok udio vode pa pomaže hidrataciji organizma. Kuhanje mu nije potrebno i smanjuje svježinu. Odličan je kao lagani međuobrok ili u salatama.
PAPRIKA Paprika je najzdravija sirova jer je bogat izvor vitamina C. Toplina smanjuje količinu vitamina i antioksidansa. Sirova paprika zadržava puni nutritivni potencijal. Može se jesti samostalno ili u salatama.
Ovo povrće najbolje je jesti kuhano ili termički obrađeno.
LUK Luk je dobar i sirov i kuhan, ali kratka termička obrada daje najbolju ravnotežu. Sadrži korisne spojeve poput kvercetina koji se smanjuju dugim kuhanjem. Kratko pirjanje ili lagano kuhanje čuva njegova svojstva. Koristi se kao baza mnogih jela.
ČEŠNJAK Češnjak je najkorisniji kada se minimalno termički obradi ili jede sirov. Aktivni spoj alicin najbolje se čuva bez dugog kuhanja. Preduga obrada smanjuje njegova ljekovita svojstva. Najbolje ga je dodavati pred kraj kuhanja.
MRKVA Mrkva se može jesti sirova, ali lagano kuhanje na pari povećava dostupnost antioksidansa. Toplinska obrada poboljšava iskoristivost hranjivih tvari. Najbolji način je kuhanje na pari. Sirova je odlična za grickanje.
GLJIVE Gljive su bolje lagano termički obrađene jer su sirove teže probavljive. Kratko pirjanje poboljšava njihovu iskoristivost. Zadržavaju većinu hranjivih tvari ako se ne prekuhaju. Često se koriste u umacima i varivima.
ZELENE MAHUNE Zelene mahune su najbolje lagano kuhane na pari. Predugo kuhanje smanjuje vitamine i minerale. Sirove se rijetko jedu jer su tvrde. Lagana obrada čuva boju i hranjivost.
ŠPAROGE Šparoge su najzdravije kratko kuhane na pari. Preduga termička obrada smanjuje vitamine i antioksidanse. Lagano kuhanje čuva nutritivnu vrijednost. Često se poslužuju kao prilog.
BROKULA Brokula je najbolja kratko kuhana na pari ili u mikrovalnoj. Sjeckanje prije kuhanja povećava oslobađanje sulforafana. Dugotrajno kuhanje smanjuje nutritivnu vrijednost. Najbolje zadržava boju i hranjive tvari kad se kratko obradi.
CVJETAČA Cvjetača je bolja lagano kuhana na pari nego prekuhana. Zadržava više vitamina i minerala kod kratke termičke obrade. Može se jesti i sirova, ali kuhana je lakša za probavu. Često se koristi kao prilog.
KUPUS Kupus je najbolji kratko kuhan na pari ili u mikrovalnoj. Sjeckanje prije pripreme pomaže očuvanju hranjivih tvari. Dugotrajno kuhanje smanjuje vitamine. Koristi se u varivima i salatama.
PROKULICE Prokulice su najbolje lagano kuhane ili pečene. Kratka termička obrada čuva vitamine i antioksidanse. Predugo kuhanje mijenja boju i smanjuje kvalitetu. Često su prilog uz glavna jela.
KRUMPIR Krumpir je nutritivno bolji nakon kuhanja nego sirov. Sirov se ne preporučuje jer je teško probavljiv. Kuhanjem postaje lakši za organizam i hranjiviji. Kora sadrži vlakna i antioksidanse.
ŠPINAT Špinat je zdraviji nakon kuhanja jer se smanjuju oksalati. Time se poboljšava apsorpcija željeza i kalcija. Najbolje ga je kratko termički obraditi. Često se koristi u varivima i prilozima.
RAJČICA Rajčica je nutritivno vrijednija nakon laganog kuhanja. Tada se povećava dostupnost likopena. Sirova je zdrava, ali kuhana ima jači antioksidativni učinak. Najčešće se koristi u umacima i juhama.
